Poštovani sugrađani i sugrađanke,
velike nesreće i katastrofe, bilo one većih ili manjih razmjera, uzrokuju razaranja te ljudske i ekonomske gubitke i patnje. Prema podacima Ureda UN-a za smanjenje rizika od katastrofa, broj katastrofa je zadnjih desetljeća širom svijeta u porastu, od čega je čak 90% katastrofa povezano s klimom i hidrometeorološkim događajima (poput požara, poplava, oluja, pandemija i dr.). Upravljanje rizicima od katastrofa stoga zahtijeva razumijevanje rizika i odgovarajuće postupanje svih segmenata društva, od javnog i privatnog sektora do građana.
Na gotovo sve nesreće i katastrofe može se djelovati preventivno, smanjenjem rizika (vjerojatnosti) da se one dogode, a kako bi se otklonile ili barem umanjile posljedice po zdravlje i živote ljudi, štete na materijalnim i kulturnim dobrima te okolišu.
Međutim, ukoliko takvi izvanredni događaji ipak nastanu, treba znati na pravilan način reagirati, bilo da smo u okruženju obitelji, na ulici ili na radnom mjestu. Ispravno postupanje može se postići samo znanjem i odgovarajućom pripremom, čime se pridonosi otpornosti i većoj sigurnosti zajednice.
Učinkovitost sustava civilne zaštite u upravljanju rizicima u velikoj mjeri ovisi o razumijevanju rizika i postupanju svakog pojedinca, obitelji, stanovnika jedne ulice, stanara neke zgrade, pa sve do opremljenosti i osposobljenosti žurnih službi. Međutim, žurne službe možda neće uvijek stići do svakog ugroženog pojedinca ili skupine. U tom slučaju, presudno će biti znanje i postupanje svakog pojedinca tijekom nesreće, prvenstveno građana.
Kako bismo olakšali doprinos građana jačanju otpornosti zajednice i postupanje u izvanrednim situacijama, u priloženom materijalu, Priručniku za povjerenike civilne zaštite, objedinjena su osnovna znanja o sustavu civilne zaštite, osobito linkovi o pojedinačnim problemima na kraju materijala, i nadam se da će Vam koristiti kod sagledavanja ove problematike.
Načelnik Stožera Civilne zaštite
Nikola Tominac
