Od 2. kolovoza Općinski sud Sesvete Stalna služba Dugo Selo više nije smješten na dosadašnjoj adresi, u Zagrebačkoj 22 u Dugom Selu već je preseljen na novu adresu, i to u Ulicu b. A. Kažotića 13. Radi se o novouređenim poslovnim prostorima u prizemlju višestambene zgrade na križanju Kažotićeve ulice i Ulice hrvatskih branitelja.
Kako doznajemo od ravnatelja Sudske uprave pri Općinskom sudu Sesvete Saše Čaldarevića novi uredski prostori u kojima je smješten građanski i zemljišnoknjižni odjel prostiru se cijelom površinom prizemlja zgrade, na ukupno 367 m2. Prostor je u zakupu, a ugovor o zakupu je s vlasnikom prostora sklopilo Ministarstvo pravosuđa i uprave koje je prostor na korištenje predalo Općinskom sudu u Sesvetama. Sam prostor uređen je od strane vlasnika tako da Općinski sud u Sesvetama nije imao troškova oko uređenja prostora, istaknuo je ravnatelj Čaldarević. Pred zgradom osigurano je još 11 parkirališnih mjesta.
Svoje zadovoljstvo novim prostorima iskazao je i voditelj zemljišnoknjižnog odjela Dugo Selo Franjo Končić podsjetivši se na uvjete u kojima su u staroj zgradi radili. „Vjerujem da nam zimi neće više biti hladno (znali su i prsti zepsti u nekoliko dana zime), nema vlage i plijesni, vrata se mogu zatvoriti, prozori također, nema propuha, stoga u svakom slučaju ovi novi prostori su veliko poboljšanje. Stari prostori su bili gotovo neadekvatni za boravljenje“, poručio je. Isto tako naglasio je kako se njihova vrijedna arhiva sada više ne nalazi u vlažnom prostoru u kojem su znali udomljavati i zmije, a u novije dane i miševe. „Dio arhive (spisi iz zadnjih 40 godina kao i sve ručno vođene zemljišne knjige, obzirom da su iste skenirane), smo zbog premalo prostora preselili u Sesvete, dok je zbirka isprava (odnosno svi dokumenti na temelju kojih je učinjena bilo kakva promjena u zemljišnim knjigama) ostala u Dugom Selu, sada u adekvatnom prostoru. Zbirka isprava datira od samog osnutka tadašnjeg Kotarskog suda u Dugom Selu, od 1899. godine“, zaključuje Končić.
U odnosu na dosadašnje prostore došlo je do smanjenja kvadrature (ukupne površine 551 m2 – prizemlje 353 m2 i kat 198 m2), no mora se uzeti u obzir da je zbog starosti zgrade i urušavanja dijela zgrade na katu, osobito nakon posljednjih potresa, Stalna služba koristila jedino prizemlje zgrade. Osim očigledne dotrajalosti zgrade kao razlog preseljenja u nove prostore ravnatelj Čaldarević ističe i povrat nekretnine obitelji Drašković.
Naime, zgrada Suda u vlasništvu je obitelji Drašković od 1880.-ih godina kada ju je izgradio grof Teodor II. Drašković (inače tada je izgrađena i zgrada kotara (danas Vodoprivreda), općine (danas budući Kulturni centar za posjetitelje), park itd.). Grof Drašković svoje nekretnine iznajmljivao je državi, a spomenuta zgrada od samog početka bila je namijenjena za poslove pravosudne uprave. Naime, Kraljevski kotarski sud u Dugom Selu koji je do 1885. godine bio smješten na dobru Božjakovine u Donjem Dvorišću biva preseljen u Draškovićevu zgradu gdje će 1918. biti preimenovan u Kotarski sud Dugo Selo. Isti Sud u 1929. godine postaje Sreski sud Dugo Selo do 1941. godine kada ponovno dobiva naziv Kotarski sud, sve do 1945. godine. Te godine nekretnina je nacionalizirana, a sud se imenuje u Općinski sud Dugo Selo. 2009. godine gubi status Općinskog suda, a 2016. ukinute su sve sudske službe u Dugom Selu te potpadaju pod Općinski sud u Sesvetama. U Dugom Selu do 1. kolovoza 2021. godine bio je smješten građanski i zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Sesvetama Stalna služba u Dugom Selu te njihovim preseljenjem zgrada se, po svemu sudeći, vraća u posjed obitelji Drašković.
I.G.O.
Povijest pravosudne uprave u Dugom Selu – Kraljevski kotarski sud
Kraljevski kotarski sud u Dugom Selu osnovan je kao redovni prvostupanjski sud drugog reda prema Privremenoj uredbi sudovah za kraljevine Hervatsku i Slavoniu od 1. ožujka 1850. i Raspisom Ministarstva pravosudja od 16. srpnja 1850. kojim su krunovine Hrvatska i Slavonija podijeljene na sudbene kotare i u njima ustrojeni sudovi, a prema Zakonu donijetom 1874. o ustroju sudova prve molbe i odluka proizašlih iz Zakona određena mu je stvarna i teritorijalna nadležnost.
Sjedište suda bilo je u Dugom Selu.
Unutarnje poslovanje suda i njegov ustroj bio je reguliran Zakonom o unutarnjem uređenju i o poslovnom redu sudbenih vlasti (poslovnik) od 3. svibnja 1853. Temeljem ovog zakona stvaratelju fonda bili su propisani uvjeti popunjavanja, upravljanja i nadgledavanja to jest nadzor nad njima, zatim sam poslovni red prema kojem je, između ostalog, stvaratelj morao voditi posebne urudžbene zapisnike za svaku vrstu predmeta, uz kazala; izrađivanje i rješavanje podnesaka, ročišta, pohranjivanje spisa, odnosno određene su registraturne oznake. Ovaj Sudski poslovnik ostao je na snazi do kraja djelovanja stvaratelja fonda.
Stvarna nadležnost u početku djelovanja stvaratelja fonda odnosila se na građanske i kaznene predmete dok se kasnije proširila i na zemljišno–knjižne poslove. Građanski predmeti, parnični i vanparnični rješavani su na osnovu Općeg austrijskog građanskog zakona od 29. studenoga 1852., a prema Građanskom sudovniku od 16. veljače 1853. donijeti su propisi o djelokrugu i nadležnosti vlasti sudbenih te Sudbenom postupku o neparničnim pravnim poslovima od 9. kolovoza 1854. Zakonom o bagatelnom postupku pred kotarskim sudovima i Zakonom o Mjesnom sudu i postupku pred njima od 3. listopada 1876. uvodi se malični, odnosno bagatelni postupak tako da je pri kotarskom sudu uveden bagatelni sud za, između ostalih, neposredne tužbe koje nisu prelazile vrijednost od 100, odnosno 500 forinti, a nisu bile u nadležnosti mjesnih sudova, s tim da su mjesni sudovi i dalje obavljali sudovanje pod kontrolom redovnih sudova.
Kazneni predmeti rješavani su prema Općem kaznenom zakonu o zločinstvih, prestupcih i prekršajih od 27. svibnja 1852., te Poslovnom redu za kaznenene sudove od 16. lipnja 1854. koji su izmijenjeni 1875. Zakonom o kaznenom postupku uz Provedbeni naputak. Uz rješavanje prekršaja, to jest, istraživanje, rješavanje i izvršavanje vlastitih presuda glede onih prekršaja i lakših prijestupa mogao je sudjelovati u istražnom postupku zbog zločinstava i težih prijestupa. Reforma gruntovnice, a samim tim i stvarnopravna i gruntovna nadležnost započela je stupanjem na snagu Zakona od 24. studenoga 1874. prema kojem su kotarski sudovi bili obvezni voditi gruntovnicu i to novu, a Zakonom od 16. rujna 1876. započelo je sastavljanje novih gruntovnih uložaka i formiranje zbirke isprava pri kotarskim sudovima. Zakonom od 3. kolovoza 1884. određeno je da svi kotarski sudovi, osim onih u sjedištima sudbenih stolova, vode gruntovnicu, a prema Naredbi kraljevske hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade od 17. kolovoza 1886. predano mu je vođenje gruntovnice.
Neposredno je bio podređen predsjedništvu Kraljevskog sudbenog stola u Zagrebu.
Teritorijalne nadležnosti Kraljevskog kotarskog suda Dugo Selo protezale su se na kotar Dugo Selo, odnosno na pet upravnih općina: Brckovljani, Bregi, Dugo Selo, Lupoglav i Oborovo, te na sljedeće porezne općine: Andrilovec, Brckovljan, Bregi, Dubravčak, Dugo Selo, Greda, Hrebinec, Hruščica, Ježevo, Kraljevec Dolnji, Leprovica, Lepšić, Lupoglav, Oborovski Novaki, Oborovo, Okunšćak, Opatinec, Osterna, Poljana, Prečec, Prozorje, Rugvica, Selnica, Topolje, Trebovac.
Nakon 1918.
Teritorijalna nadležnost Kotarskog suda Dugo Selo protezala se, u početku djelovanja na pet upravnih općina u kojima je bilo sjedište mjesnih sudova koji su rješavali bagatelne građanske predmete i na 24 porezne općine i tako je ostalo do kraja djelovanja stvaratelja fonda. Upravne općine su Brckovljani, Dugo Selo, Lupoglav, Oborovo i Posavski Bregi, a porezne Brckovljani, Hrebinec, Andrilovac, Dugo Selo, Hruščica, Ježevo, Leprovica, Okunšćak, Ostrna, Prozorje, Rugvica, Lupoglav, Oborovo, Oborovski Novaki, Prečno, Breška Greda, Breška Poljana, Lepšić, Lijevi Dubravčak, Opatinec, Posavski Bregi, Prečec, Topolje i Trebovec.
Pripremio: Predrag Topić
