Položaj žena u ruralnim područjima bila je tema tribine održane 27. veljače, u organizaciji Foruma žena SDP-a Dugo Selo. Okupljene je članice i gošće, u dugoselskoj Gradskoj vijećnici, pozdravila predsjednica Sofija Štefanac Klobučar.
Nazočile su potpredsjednica FŽ-a Hrvatske i saborska zastupnica Melita Mulić, novoizabrana predsjednica FŽ-a Zagrebačke županije Anita Šikić, predsjednica zaprešićkog FŽ-a Dubravka Dujmović Purgar. Prezentaciju teme tribine održala je Mirjana Mataušić Pišl, pomoćnica ministra poljoprivrede i članica predsjedništva FŽ-a Hrvatske. Kolegicama su podršku pružili predsjednik dugoselskog SDP-a Aleš Vokurka, potpredsjednik Boris Mahač i Željko Pintar. Melita Mulić osvrnula se na ono što je primarno vezano za političku aktivnost FŽ-a koji ove godine obilježava 20. godina od svog osnutka na nacionalnoj razini. Prije dva tjedna Hrvatski sabor je usvojio izmjene Zakona o izboru zastupnika, na prijedlog kluba SDP-a, kojima postaje obvezujuće da na izbornim listama mora biti 40 posto žena odnosno podzastupljenog spola, liste neće biti valjane ukoliko to ne bude tako, podsjetila je Mulić dodavši kako je to najbolji put za osiguranje pariteta. Osvrnula se i na ekonomske pokazatelje odnosno rezultate Vlade RH u trogodišnjem razdoblju. „Izgleda da izlazimo iz recesije jer je Državni zavod za statistiku konačno objavio rezultate o rastu BDP-a, u prošloj godini zabilježili smo rast proizvodnje, rast izvoza, najbolje turističke rezultate, zahvaljujući izmjenama poreza na dohodak i povećanje plaća, svi su pokazatelji uzlazni“, naglasila je Mulić. Uspješan rad zaželio je predsjednik Vokurka, istaknuvši kako je tema tribine izvanredno važna.
Puno nevaloriziranog rada
Prema podacima koje je prezentirala Mataušić-Pišl, više od 90 posto od ukupnog područja RH klasificirano je kao ruralno područje u i u kojem živi 47,6 posto ukupnog stanovništva. O svom položaju je anketirano 1656 žena s područja 18 županija. Rezultati su pokazali da su samo 13 posto žena vlasnice obiteljskih gospodarstava, rade u prosjeku do 12 sati na dan, s djecom provode 4 sata dok same za sebe izdvajaju 1,5 do 2 sata. Mnoge nisu evidentirane na tržištu rada te se ne vode kao nezaposlene, a time su i ekonomski ovisne najčešće o partneru. Tradicija i dalje živi i u podjeli na muške i ženske poslove na selu, istaknulo ju je 64 posto žena. Pokazalo se i da njih oko 30 posto proživljava često nasilje u obitelji, no većina ne zna gdje se mogu obratiti za pomoć. Iako svojim radom daju velik doprinos, on se ne valorizira i ne očituje u participaciji vlasti. Sve ovo rezultati su istraživanja u sklopu nacionalne strategije za promicanje ravnopravnosti spolova koje je Ministarstvo poljoprivrede provelo 2009., 2010. i 2011. o statusu, svijesti i potrebama seoskih žena u Hrvatskoj. Detaljniji rezultati objavljeni su u publikaciji "101 pitanje za seosku ženu". Sljedeći izbori trebali bi donijeti drugačiju, bolju sliku ravnopravnosti žena nego na zadnjim lokalnim izborima 2013. godine kada je izabrano 21 posto županijskih vijećnica, na vodećim mjestima u 576 JLS-a samo je 38 žena, od toga je 10 gradonačelnica.
Mogućnosti za promjene
Unatoč svemu, žene na selu od života žele i očekuju nešto drugo, žele se obrazovati i biti zaposlene. Stoga je, navodi Mataušić-Pišl u prezentaciji, potrebno uključivanje žena u program ruralnog razvoja kroz nacionalne razvojne programe i aktivnosti, pružanje stručne pomoći u svim područjima njihova života i rada kroz individualno savjetovanje, obrazovanje i njihovo osposobljavanje za javno djelovanje; poticanje dopunskih djelatnosti na obiteljskim gospodarstvima kao mogućnost za ekonomsku neovisnost žena na poljoprivrednom gospodarstvu; poticanje žena da budu ekonomski aktivnije; kontinuirano praćenje statusa i uloge žena interdisciplinarnim istraživanjima; poticanje žena na organiziranje i povezivanje u nevladine organizacije uz stručnu i novčanu potporu. Među mogućnostima za promjenama je Program ruralnog razvoja RH 2014.-2020. godine za koji je dobivena usmena suglasnost EU komisije, krenuo je natječaj za mjeru 4 dok se za mjeru 6. „Razvoj poljoprivrednih gospodarstva i poslovanja“ očekuje tijekom godine, informirala je Mataušić-Pišl. Tu je i osnivanje Lokalnih akcijskih grupa (LAG) čiji je zadatak izrada lokalnih razvojnih strategija, usmjeravanje i praćenje njihove provedbe uključujući korištenje sredstava potpora. Ono što je važno je upravno tijelo LAG-a u kojem mora biti osigurana dobna raznolikost (barem jedan član trebao bi biti mlađi od 25 godina) i ravnopravnost spolova (najmanji udio od 30% žena). Naglasak na gospodarsku aktivnost, ekonomsku neovisnost žena stavio je i Mahač. Manje je proizvodnje, a više uvoza - uvozi se i mlijeko i meso, a zaprepašćuje i uvoz kruha koji se, kako je kazao, povećao za 20 posto u odnosu na 2013. godinu. Prisjetio se kako se nekad na ovom području proizvodilo, žene su se bavile mljekarstvom. „Sve se to upropastilo i dovelo u ovisnu situaciju. Što se tiče bavljenja politikom, članice dugoselskog SDP godinama su aktivne u odborima, Vijeću, samoj organizaciji. U prilog govori i činjenica da jedino SDP ima vijećnicu u dugoselskom Vijeću. Također, veliki su obol dale i angažmanom za nedavnu predsjedničku kampanju“, kazao je Mahač. „Društvo je zahvaćeno neoliberalnom ideologijom koja tjera na kompeticiju, radimo sve više i više, a žene imaju sve manje vremena, zbog toga trpi i demografija, a u konačnici i prirodni prirast. Neoliberalizam forsira muški princip i trku za profitom dok je ženski pristup majčinski i usmjeren na suradnju“, kazao je Vokurka. Osvrnuo se i na pad poljoprivredne proizvodnje te na nekadašnje PIK-ove ili „socijalističke mastodonte“ koji su ustvari, objasnio je, imali zatvoreni ciklus proizvodnje, cjelinu koja je obuhvaćala i stočarski i ratarski dio jer jedno bez drugoga ne ide, brže se transferiralo znanje između fakulteta i radnika koji su to znanje praktično primjenjivali - bila je to simbioza koja se privatizacijom izgubila. Mišljenja je i da su žene, pogotovo u ruralnim područjima, važan faktor u ekologiji jer čuvaju bio raznolikost što je opet u raskoraku s masovnom proizvodnjom koju potenciraju velike, multinacionalne kompanije, i opet u utrci za zaradom. Na kraju tribine, bilo je riječi o tradicionalnom SDP-ovom obilježavanju Dana žena, a predsjednica Štefanac Klobučar pozvala je sve na izložbu fotografija „Žene ženama“ koja će se održati 7. ožujka, otvorenje je zakazano za 19 sati u „Starim krovovima“.
AMŠ
