Pred brojnom publikom, u Gradskoj knjižnici Dugo Selo predstavljen je večeras treći svezak „Povijesnog zbornika dugoselskog kraja“. Kako je naglasio autor i ravnatelj Knjižnice Predrag Topić, to je ujedno i jubilarna, 100. knjiga u zavičajnoj biblioteci „Terra sancti Martini“. Prisjetio se početaka od prije šesnaest godina kada su on i pok.ravnatelj Aleksandar Antolović započinjali s ovom nakladom, do danas je izdano pregršt zapisa povijesne tematike i djela suvremenih autora. Također je predstavljen i drugi svezak koji dosad nije prezentiran zbog poznate situacije s COVID pandemijom.

Da bi se ovako nešto ukoričilo, trebalo je puno vremena, iscrpnih istraživanja, nalaženja dokumentacije i fotografija. Ovo je kapitalno djelo s pozamašnim obimom događaja i zanimljivih osoba ovog kraja, materijalizacija povijesti, istaknuo je prof.povijesti Luka Podunajec dodavši i kako je Topić „hodajuća enciklopedija“ čiji je modus operandi sličan onom zagrebačkog nadbiskupa Maksimilijana Vrhovca (1787.-1827.godine). „Povijesni zbornik dugoselskog kraja“ ima veliku historiografsku vrijednost, osvjetljava prošlost samih dionika, smisleno je koncipiran, fabuliran je bez štete po vrijednost činjenica, pun anegdota tako da je rezultat izuzetno zanimljivo štivo.

Uz prezentaciju, nešto je više o pojedinim dijelovima knjiga otkrio sam autor Predrag Topić. Napomenuo je kako nijedan narod do današnjih dana nije razriješio svoju povijest, a što za posljedicu ima i nove sukobe. Taj je procjep opisao citatima Sofokla „ Stare rane ne zalijevajte starim suzama“ te Canettija „Oni koji ne mogu pronaći izlaz iz povijesti, izgubit će se, a s njim i njihovi narodi“. Dugoselski kraj skriva mnoge tajne, mračne poput ratnih stradanja iz ustaškog i komunističkog razdoblja, mnogi su stanovnici bili na suprotstavljenim stranama i izgubili živote. Ovdje su živjele i brojne osobe značajne za razvoj kraja.

Tako su jedna od tema grofovi Erdӧdy iz Štakorovca, nekadašnji vlasnici danas devastiranog Dobra Božjakovina. Topić je istražio i opisao kako je ova plemenitaška obitelj propadala u silini društvenih promjena i živopisnih događaja. Tema je i seljačka buna u dugoselskom kotaru 1920. godine, dugoselski potresi te niz drugih manje poznatih činjenica. Živio je u Božjakovinii poznati pisac Slavko Kolar, rođena 1930. najpoznatija komičarka i operetna pjevačica Fanika Haiman i brojne druge osobe čiji interesantni životni putovi i ponekad tragične sudbine očekuju čitatelja na ovim stranicama… Neke od priča bile su mu nadohvat ruke, kretao je od usmene predaje pa sve do utvrđivanja činjenica. Zahvalio je svima koji su sudjelovali u realizaciji. Kako se čulo, Zbornici će itekako poslužiti kao dobar izvor informacija za daljnja istraživanja. Na velikom doprinosu Topiću je čestitao gradonačelnik Nenad Panian rekavši kako je ovdje mješavina ljudi i povijesnih događaja te spomenuo sv. Martina koji gradu daje i humanitarni ton. Promociju su popratili i njegova zamjenica Jasminka Kokot Bambić, predsjednik Gradskog vijeća Kruno Blažinović, direktorica TZ-a Karmela Vukov Colić, predsjednica Udruge „Osebunjek“ iz Vrbovca Katarina Zadrija. Za glazbeni dio pobrinuo se Vokalni ansambl „Duga“.

Sva tri sveska „Povijesnog zbornika dugoselskog kraja“ moguće je kupiti u Gradskoj knjižnici Dugo Selo.