Tjedan Gradske knjižnice Dugo Selo završio je 27. svibnja briljantnim predstavljanjem monografije o dugoselskom kajkavskom pjesniku i poprilično kontorverznoj političkoj osobi, ali i nezaobilaznoj, u oba segmenta kad je u pitanju društveni život između dva rata u Dugom Selu, a riječ je o Dugoselcu Milanu Dobrovoljcu Žmigavcu. Ravnatelj Gradske knjižnice Predrag Topić zaslužuje sve pohvale, prvo za izvanredno tiskano izdanje koje je pripipremio i izdao za ovu prigodu o životu Žmigavca, ali isto tako i zbog same prezentacije ove vrijedne knjige koja nadilazi značaj Dugog Sela.
Topić je uvodno istaknuo kako je događaj ispunjen trostrukom simoblikom; prvo upravo 27. svibnja, prije trideset godina, otvorena je Gradska knjižnica Dugo Selo, drugo ona se nalazi na zemljištu koje je prije stotinu godina pripadalo upravo Milanu Dobrovoljcu Žmigavcu, a treće svojim nastupom su događaj uveličale „Koledarice“ KUD-a Preporod, koje su nastupile na otvaranju knjižnice i prije trideset godina.
Topić je održao predavanje o zanimljivom životnom putu Milana Dobrovoljca koji je karijeru započeo kao prvi mladomisnik u netom izgrađenoj novoj dugoselskoj crkvi svetog Martina u Dugom Selu, početkom prošlog stoljeća, kao katolički svečenik, da bi potom prešao na evangelizam, a zatim na starokatolicizam i kao gorljivi pristalica jugounitarističke ideje bio u dva navrata izabran za zastupnika u parlamentu monarhističke Jugoslavije, kao veliki protivnik Stjepana Radića. Nakon političkog, ali i financijskog kraha, koncem tridesetih godina prošlog stoljeća, Žmigavec se preselio u Beograd gdje je i umro te pokopan.
Jednako zanimljiv je i njegov književni put. Zabilježen je kao najplodniji kajkavski autor između dva svjetska rata, ali je, u najvećoj mjeri zbog svog političkog angažmana, ostao zanemaren od strane tadašnje književne kritike. Kasniji ga književni kritičari svrstavaju u različite kategorije po vrijednosti njegovog obimnog književnog djela, koje obuhvaća opus od prigodničarskih pjesama, preko autorskih radova, do prijevoda i obrada nacionalnih i svjetski značajnih djela na kajkavski govor; od genijalnosti do običnog stihoklepstva. No, definitivno je da je ostavio značajan trag, kako u svom političkom angažmanu, tako i na polju književnosti.
Stihove Milana Dobrovoljca Žmigavca, na predstavljanju je interpretirao Želimir Novak, koji je istome posvetio i jednu svoju pjesmu, a o značaju rada Gradske knjižnice i značaju kulturnog rada koji je neizostavni dio dugoselskog identiteta, govorio je i gradonačelnik Dugog Sela Nenad Panian.
U sklopu predstavljanja monografije u Gradskoj knjižnici je otvorena i izložba tiskanih izdanja koje je napisao Žmigavec te izložba dijela osobne korespondencije Milana Dobrovoljca Žmigavca koja je u posjedu Gradske knjižnice.
nhm
