Dugoselsko područje dalo je izniman doprinos u Domovinskom ratu. Velik broj naših mladića uključuje se u postrojbe ZNG i MUP-a kako bi pomogli u obrani domovine.

Jedan od prvih pripadnika specijalnih snaga MUP-a s našeg područja bio je Ivan Ursa, koji s još nekoliko mladića s našeg područja sudjeluje u policijskoj operaciji "Plitvice" tijekom „Krvavog Uskrsa“ 1991. godine. Za vrijeme oružane agresije JNA na Sloveniju pokojni Ivan Muhin-Muha uključuje se kao dragovoljac u sastav Teritorijalne obrane Slovenije.

Kada se započelo s ustrojavanjem 2. gbr "Gromovi", u nju dolazi grupa stručnih časnika s našeg područja, koji svojim znanjem pridonose uspješnom izvršenju brojnih njezinih zadaća. Iz njihovih je redova iznikao general Vlado Šindler. Napominjemo da se značajan broj naših pripadnika, osim u "Gromovima", borio i u 1. gbr "Tigrovi". Pukovnik Milivoj Halar uključuje se, kao časnik za uporabu oklopnih postrojbi, u 144. sesvetsku brigadu. Kao zapovjednik bojne pogiba na južnom ratištu.

Kada su policijske snage tijekom ljeta dobile prve borbene zadaće, većina naših policajaca djelatnog i pričuvnog sastava djeluje na bojišnici. Drže položaje kod sela Gora blizu Petrinje, odlaze u Zapadnu Slavoniju, a neki zapovijedaju snagama na ratištu, poput Josipa Begovića u legendarnoj Sunji. krajem srpnja 1991. godine na Banovini junački pogiba mladi policajac iz Kozinščaka Željko Filipović, kao prva žrtva rata s našeg područja u zaštiti civila koji su se iz Banovine povlačili prema Sisku. Nekoliko naših policajaca sudjeluje u obrani Hrvatske Kostajnice gdje su tijekom ljeta zarobljeni policajci Darko Ivankić i Damir Mesić, prošavši sve torture zarobljeništva.

U skladu s tadašnjom zakonskom regulativom krajem svibnja 1991. ustrojava se policijski bataljun koji se tijekom ljeta transformira u 53. samostalni bataljun ZNG. Prve aktivnosti na ustroju bojne započele su 27. svibnja 1991. godine, pozivanjem pripadnika u Policijsku postaju Dugo Selo radi formiranja Policijskog bataljuna. Ta postrojba nije zaživjela, ali je skupina časnika i dočasnika u daljnjim aktivnostima bila okosnicom za formiranje 53. sam. bataljuna ZNG. Nakon provedene djelomične popune, a temeljem odobrenog ustroja bojne i sagledavanja postojeće vojnopolitičke situacije u zemlji, dana 8. srpnja 1991. prvi zapovjednik policijske bojne Stjepan Bertek poziva uži dio zapovjedništva, radi priprema postrojbe za buduće zadaće. Pozvani su Nikola Tominac, Željko Bajs, Nikola Lisac, pokojni Berislav Rajković i Neven Ivak. Sagledavaju se i planiraju mjere za blokadu vojarne i sprečavanje izlaska ljudstva i tehnike iz iste.

U vrijeme kada širom Hrvatske dolazi do sve otvorenijeg sukoba između tada još slabih postrojbi ZNG-a i MUP-a s tehnički nadmoćnijom JNA, predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman poziva 24. kolovoza 1991. prve zapovjednike Zbora narodne garde u Banske dvore i upoznaje ih s vojno-političkom situacijom u zemlji.

Od istih traži da u okviru raspoloživih ljudskih i materijalnih sredstava poduzmu sve mjere za dovođenje postrojbi u punu bojnu spremnost. Ovo je bio značajan poticaj za daljnje aktivnosti zapovjedništvu naše postrojbe kao i svim njezinim pripadnicima. Prijemu su bili nazočni zapovjednik bojne Nikola Tominac i njegov zamjenik Željko Bajs, koji u to vrijeme preuzimaju vođenje i zapovijedanje postrojbom.

Dana 13. rujna 1991. godine, na temelju zapovijedi ministra obrane Republike Hrvatske dobivaju prve zadaće na blokadi vojarne JNA u Dugom Selu. Dan kasnije mobilizira se prva satnija 53. samostalnog bataljuna pod zapovijedanjem pokojnog Davora Brkića i treća satnija pod zapovijedanjem Nevena Matijaša te inženjerijski i prateći vod. U suradnji s TO i Narodnom zaštitom provodi se blokada dugoselske vojarne. Neposredno nakon toga – 14. rujna – prelaze u naše ruke vojna skladišta JNA u Prečecu i Dubokom Jarku, gdje preuzimamo velike količine naoružanja, streljiva, vozila i ostale korisne vojne opreme.

Početkom prosinca iste godine ustrojava se iz sastava Narodne zaštite "Dugoselska satnija" i ista u sastavu treće bojne 148. trnjanske brigade odlazi na ratište. Ratuju kod Lijevih Štefanki na Kupi i kod Komareva. Zapovjednici satnije bili su Zdravko Antolković i Ante Kolovrat, koji pogiba na Komarevu u travnju 1992.

Tijekom prosinca 1991. godine nakon temeljitih priprema bojna odlazi na zapadnoslavonsko ratište u šire područje Novske, u vrijeme početka prve velike napadne operacija hrvatskih snaga na zapadno-slavonskom ratištu pod nazivom „Orkan-91“ pod zapovijedanjem generala Rudija Stipčića. Tom je prilikom oslobođen značajan dio Zapadne Slavonije. U svakodnevnim borbenim djelovanjima uspjeli su izvršiti sve svoje zadaće. Na području Zapadne Slavonije bojna ostaje do sredine srpnja 1992. godine. Iako su ratni uvjeti bili izuzetno teški svih 1.100 pripadnika koji su prošli kroz bojnu, dostojanstveno su izdržali na braniku Domovine. Njihova su djela ostala zapisana u monografiji koju je izdalo zapovjedništvo bojne 1997. godine.

Ovom prilikom odajemo počast onima kojih više nema među nama i svoje su živote položili na oltar Domovine: Vlatko Margetić, Filip Marušić, Ivan Horvatić, Davor Ljubanović, Stjepan Leskovari i Ivan Bešenić. Ovom prilikom odajemo dužnu počast i ostalim dugoselskim braniteljima koji su položili život na oltar Domovine, a to su: Ratko Grozdek, Željko Filipović, Ivan Keser, Božidar Huzanić, Anto Salapić, Ante Kolovrat, Siniša Hodžić, Milivoj Halar, Željko Kovačević, Mato Herdoman, Josip Rožić i Darko Cimaš.

I ovom se prilikom sjećamo ljudi koji su zapovijedali bojnom na novljanskom ratištu i pridonijeli uspješnom izvršenju svih njenih zadaća: Nikola Tominac, zapovjednik bojne, Željko Bajs, zamjenik, zapovjednici satnija pokojni Davor Brkić, Zoran Drame, Neven Matijaš, Mladen Kokot, Josip Škaro, Jakov Prgomet, Milivoj Bertak, Božidar Cik i Vlado Tanković, operativni časnici bojne pokojni Hrvoje Međimorec, Mladen Nikšić i Darko Tomašić, logističari Zdravko Pekera, Neven Ivak, Branko Marinić, Mladen Vukšan, Zdenko Sokač, Pavao Andrijić, Miroslav Novački i pokojni Josip Plavić, IPD-ovci Dragutin Savić, Marin Šarec–Nemec, Jure Mišković i pokojni Nikola Lisac, obavještajac Ivan Rijetković, opći poslovi Nenad Haleuš – Mali, Josip Makovica, Emica Hajrić, načelnici saniteta dr. Nenad Panian, dr. Jasna Brezak i dr. Ivan Vladić, vezista Boris Bambić, izvidnici Zdeslav Pintar i pokojni Berislav Rajković, inženjerac Viktor Miletić, STRELE 2M Mladen Fuks i Željko Rusek, MALJUTKE Drago Petrlić, minobacači Drago Pokas, Josip Boroša i Miroslav Meić, PZO topovi Stjepan Sočnić i Ivan Novak i brojni drugi.

Neka ovo bude sjećanje na jednu slavnu dugoselsku mladost i njezino sudjelovanje u obrani Domovine. nt

  • bedem_ljubavi_1991_resizebedem_ljubavi_1991_resize
  • na_braniku_dugog_sela_resizena_braniku_dugog_sela_resize
  • odlazak_JNA_iz_Dugog_Sela_resizeodlazak_JNA_iz_Dugog_Sela_resize
  • posljednji_ispračaj_horvatić_margetić_marušić_resizeposljednji_ispračaj_horvatić_margetić_marušić_resize
  • pregovori_o_predaji_kasarne_JNA_resizepregovori_o_predaji_kasarne_JNA_resize