Dugo Selo je u godinu dana dobilo 379 stanovnika više, čime se našlo na šestom mjestu među hrvatskim gradovima prema apsolutnom godišnjem porastu. U usporedbi s Popisom stanovništva 2021. godine broj stanovnika povećan je za 1.866, odnosno 10,56 posto, što Dugo Selo svrstava na sedmo mjesto nacionalne ljestvice. Podatke o demografskim kretanjima u hrvatskim gradovima prenosimo s portala gradonačelnik.hr, koji je analizirao procjene Državnog zavoda za statistiku za 2025. godinu.

Prema procjeni DZS-a, Dugo Selo je sredinom 2025. godine imalo stanovnika više nego godinu prije, odnosno ukupno stanovnika. Time se svrstalo među gradove koji bilježe značajniji demografski rast, a posebno je zanimljivo da se među deset vodećih gradova našlo u obje promatrane usporedbe – godišnjoj i onoj s posljednjim popisom stanovništva.

Na nacionalnoj razini, prema procjeni za 2025. godinu, u Hrvatskoj je živjelo 3.874.993 stanovnika, što je 8.760 ili 0,2 posto više nego godinu ranije. Točan rast zabilježila su 64 od ukupno 128 hrvatskih gradova, dok je u 63 grada broj stanovnika smanjen, a Crikvenica je ostala na istom broju.

Iza ukupnog porasta stanovništva, međutim, krije se neujednačena demografska slika. Nastavlja se starenje stanovništva, pa je prosječna starost u Hrvatskoj dosegnula 44,7 godina, dok je udio stanovnika mlađih od 20 godina iznosio 18,7 posto.

Velika Gorica prva po godišnjem porastu

Prema apsolutnom povećanju broja stanovnika između 2024. i 2025. godine, prva je Velika Gorica, koja je dobila 920 stanovnika više. Slijede Kaštela sa 727 i Zadar sa 644 nova stanovnika. Četvrti je Poreč s povećanjem od 472 stanovnika, a peti Dubrovnik s 386.

Odmah iza njih nalazi se Dugo Selo, sa 379 stanovnika više. U prvih deset još su Vodice, Sveta Nedelja, Mali Lošinj i Makarska. Zanimljivo je da su među deset gradova s najvećim apsolutnim godišnjim porastom čak tri grada zagrebačkog prstena – Velika Gorica, Dugo Selo i Sveta Nedelja.

Kada je riječ o postotnom rastu u istom razdoblju, prednjači Mali Lošinj s povećanjem od 3,64 posto. Slijede Vodice s 3,45 posto, Cres s 3,26 posto, Komiža s 3,06 posto i Krk s 3,03 posto. U ovoj ljestvici prevladavaju obalni i otočni gradovi.

Dugo Selo među vodećima i u usporedbi s Popisom 2021.

Još izraženiji rast Dugog Sela vidljiv je u usporedbi s Popisom stanovništva iz 2021. godine. Prema procjeni za 2025., grad je imao 1.866 stanovnika više, što predstavlja povećanje od 10,56 posto i sedmo mjesto među hrvatskim gradovima.

Na vrhu ove ljestvice nalazi se Nin, s rastom od 20,48 posto, odnosno 554 stanovnika više. Druga je Novalja s povećanjem od 19,59 posto, a treće Vodice s 14,34 posto. Slijede Poreč, Biograd na Moru i Vis, dok je Dugo Selo na sedmom mjestu. Iza njega su Sveta Nedelja, Krk i Stari Grad.

Prema apsolutnom povećanju u odnosu na Popis 2021., ponovno prednjači Velika Gorica s 3.686 stanovnika više. Slijede Zadar s 3.614 i Kaštela s 2.551 stanovnikom više. Četvrti je Poreč, a peti grad Sveta Nedelja. Dugo Selo zauzima šesto mjesto s 1.866 stanovnika više, a među prvih deset nalaze se još Pula, Solin, Vodice i Samobor.

Tako su se u obje ljestvice apsolutnog porasta u odnosu na Popis 2021. među deset vodećih našla četiri grada zagrebačkog prstena: Velika Gorica, Sveta Nedelja, Dugo Selo i Samobor.

Rast Hrvatske ponajprije zahvaljujući migracijama

Ukupan porast broja stanovnika Hrvatske posljednjih godina u velikoj je mjeri povezan s migracijskim kretanjima. Tijekom 2025. u zemlju se iz inozemstva doselilo 56.665 osoba, dok se odselilo njih 37.485, pa je pozitivan migracijski saldo iznosio 19.180 osoba. Među doseljenima je bilo 29,7 posto hrvatskih državljana i 70,3 posto stranaca.

Na dugoročne izazove i dalje upozoravaju starenje stanovništva, nizak broj rođenih i iseljavanje mladih, a neujednačena demografska kretanja među hrvatskim gradovima potvrđuju da se pozitivni nacionalni trend ne odražava jednako na sva područja.

Upravo zato rezultati Dugog Sela u ovim usporedbama predstavljaju važan pokazatelj njegova demografskog kretanja, premda sami podaci o ukupnom broju stanovnika ne otkrivaju sve elemente demografske slike, poput dobne strukture, prirodnog prirasta i strukture doseljavanja. Pripremila: I.G.O.

Fotografije: Grad Dugo Selo, gradonačelnik.hr