Dugo Selo je prvi grad u Hrvatskoj koji na svakih 1.000 stanovnika ima najveći broj studentica i studenata – čak 56,29, podaci su to Državnog zavoda za statistiku akademske godine 2021./2022., a koje prenosi portal gradonacelnik.hr. Uz Dugo Selo još samo tri grada prošle su godine imala 50 i više studenata na tisuću žitelja – Hrvatska Kostajnica (52.69), Biograd na Moru (51.06) i Županja (50.04).
Najveći nominalni rast u broju studenata prošle su godine zabilježili Velika Gorica (jedina s troznamenkastim povećanjem), Kaštela, Dugo Selo i Vukovar, od 49 do 118 više upisanih nego u pretprošloj godini, potom Samobor, Glina, Petrinja, Đurđevac, Omiš, Sveta Nedelja i Umag. Najvećim nominalnim porastom broja doktoranada u prošloj godini može se, pak, uz Zagreb (+244, izvan tablice) pohvaliti Osijek – 63 više nego u 2020./21., kojega su s plus 10 porastom pratili Slavonski Brod, Pula i Đakovo, a poredak s naj-povećanjem nastavljaju – Zaprešić, Samobor, Virovitica, Dugo Selo, Varaždin, Čakovec, Sveta Nedelja, Ivanić-Grad, Poreč, Rovinj, Vukovar i Vodice, od 5 do 8 više upisanih doktorandica i doktoranada, izdvajamo neke od zanimljivih podataka koji ukazuju na sve viši akademski uspjeh dugoselskih studentica i studenata. ž
Inače, prema podacima Državnog zavoda za statistiku u akademskoj godini 2021./2022. najveći broj upisanih studenata, nakon Zagreba, imao Grad Split, a sasvim očekivano s obzirom na veličinu slijedili su Osijek, Rijeka i Zadar… U zimskom semestru akademske godine 2021./2022. na visoka učilišta u Republici Hrvatskoj bila su upisana 154.894 studenata, dok ih je godinu prije bilo upisano 155.627, pokazuju nedavno objavljeni podaci DZS-a. Od ukupnog broja studenata 81,3 posto bilo je upisano na fakultete, 13 posto na veleučilišta i 3,9 posto na visoke škole, dok je 1,8 posto bilo upisanih na umjetničkim akademijama, na kojima inače studira najviše (92.6 posto) redovitih studenata. Na redoviti studij bilo je ukupno upisano 72,6 posto, a na izvanredni studij 27,4 posto studenata.
Prema znanstvenim i umjetničkim područjima, na koja se odnose studijski programi, najviše su zastupljene društvenih znanosti (43,1 posto), zatim područje tehničkih znanosti (26 posto), biomedicine i zdravstva (12,2 posto), humanističkih znanosti (6,3 posto), područje biotehničkih znanosti (4,6 posto), prirodnih znanosti (3,8 posto), umjetničko (2,1 posto) i naposljetku (1.9 posto) interdisciplinarna područja. Najviše maturantica i maturanata upisuje zagrebački Ekonomski fakultet, pa Sveučilište Sjever u Koprivnici, a slijede ih odmah iza brucošice i brucoši zagrebačkih Pravnog fakulteta, FER-a i Filozofskog fakulteta.
izvor: www.gradonacelnik.hr
