Herman Bužan je rođen 8. listopada 1800. godine u Varaždinu.

Njegov otac Alojzije bio je vlasnik posjeda Kozinščak. Filozofiju i pravo studirao je u Zagrebu i Požunu (Bratislava). U radu Hrvatskoga sabora prvi put sudjeluje 1832. kada je izabran za hrvatskog izaslanika u Donjem domu Ugarsko-hrvatskoga sabora u Požunu (Bratislava). Istaknuo se obranom autonomnih (municipalnih) prava Hrvatske od madžarskih posezanja. God. 1841. imenovan je prisjednikom Banskoga stola u Zagrebu. Na Hrvatskom saboru 1843. prvi je puta izabran u Gornji dom (Velikaška kuća) zajedničkoga sabora, u kojem je nastavio odlučno braniti prava Hrvatske. Predsjednikom Sudbenoga stola postaje 1845. Za hrvatskoga pokreta 1848. imenovan je u Saboru za predsjednika odbora koji je preuzeo rješavanje urbarijalnog pitanja. Nakon sloma revolucije 1848./49. Bužan je postavljen za savjetnika u Vrhovnom kasacijskom sudu u Beču, gdje je radio kao stručnjak za pitanja zemljišnog rasterećenja u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji. Nakon obnove ustavnog stanja 1860., sudjelovao je u radu Banske konferencije, no ubrzo je 1862. na vlastiti zahtjev umirovljen. Posljednji je posjednik Kozinščaka iz obitelji Bužan. U jednoj od njegovoj kuća u Dugom Selu od 1854.-60. djelovala je pučka škola (danas Ulica J. Zorića 19). Umro je 22. rujna 1862. u Črešnjevcu kraj Tuhlja, a pokopan je u kripti crkve sv. Martina na Prozorju.