Protekla, 8. sjednica Gradskog vijeća protekla je bez većih rezultatskih napetosti ponajviše zahvaljujući izostanku 4/15 vijećnika što je matematički svelo podršku Gradonačelniku na potrebnih 7 ruku u vijeću koje su mu bile dovoljne da izglasa Prijedloge, napose onaj o Koeficijentima odnosno povećanju istih odnosno povećanju plaća službenika i namještenika Grada Dugog Sela.

Građanska inicijativa Drugo Selo je po ovoj točci glasala PROTIV uz priloženu argumentaciju koja se ogleda u nizu propusta i proizvoljnosti koje proizlaze iz ove i ovakve odluke.



Moramo istaknuti kako u međuvremenu otjelotvoren dokument Dubinske analize nije u bitnijem pojasnio i obrazložio valjanost navedenog prijedloga, a kako smo već ranije napomenuli samo obrazloženje o inflatornim trendovima i konkurentnosti privatnog sektora u odnosu na javni je u najmanju ruku podložno diskusiji i relativizaciji.

Postavlja se pitanje zašto dokument Dubinske analize (koji je rađen tijekom kolovoza) nismo dobili ranije na uvid, napose prije prvog pokušaja izglasavanja na 7. sjednici? Osim toga, ako izuzmemo usklađivanje pravnih parametara sama dubinska analiza vrlo šturo i neprecizno deklarira stanje u gradskim službama te kao takva teško da može nositi epitet “dubinske”. Postoji li vremenska crta ili bilo kakav trag koji bi ukazivao na sustavno detektiranje “uskih grla” (koja neminovno i u konačnici moraju imate ime i prezime) te postupanje u vidu malusa i negativnih ocjena ukoliko je bila riječ o nemaru ili bilo kojem drugom obliku izostanka profesionalnosti i savjesnosti?

Zašto idemo u korekciju koeficijenata a ne osnovice? Nisu li negativni inflatorni trendovi obuhvatili sve korisnike Gradskog proračuna, jer ovim načinom se u povoljniju poziciju stavljaju samo i isključivo javni službenici i namještenici. Kojim, ako izuzmemo subjektivne, metodama se došlo do zaključka kako je privatni sektor postao konkurentniji od javnog?

Osim savjetovanja sa sindikatima, jesu li zaključci Dubinske analize doneseni između ostalog kroz razgovore s postojećim namještenicima te njihovim anketiranjem? Na koji način možemo očekivati pozitivne učinke korekcijom koeficijenata ako znamo da će pojedina potencijalna uska grla zadržati odnosno biti nagrađena uvećanim prihodima?

Naravno da nije dobro za radnu atmosferu kada su radnici u stalnom i konstantnom strahu od kažnjavanja i otkaza, ali isto tako kada ne postoji praktički nikakva opasnost od istih – pa ni ona kada je jasno da nešto ne funkcionira dobro – onda imamo problem koji se neće riješiti pretakanjem iz šupljeg u prazno. Kojim izračunima i metodologijom se zaključilo da trenutno važeći koeficijenti ne predstavljaju pristojne prihode u odnosu na druge sredine jednake ili slične veličine te konačno na prosjek place u RH?

Stav GI Drugo Selo je takav da je potrebno provesti adekvatnu i ozbiljnu neovisnu analizu koja će obuhvatiti sve gore navedene parametre i napomene te da se eventualnoj korekciji koeficijenata može pristupiti tek nakon roka prilagodbe i uhodavanja novog ustroja.

Konačno, za one koji su bili dovoljno strpljivi da pročitaju do ovog pasusa, DA - ionako ne male plaće javnih službenika i namještenika ovog grada će biti povećane. Postoji li u javnom mnijenju konsenzus oko ovog pitanja nije ni bitno. Birali ste - uživajte.