Poljoprivreda kao temelj održivog razvoja
Tema jučerašnje javne tribine održane u Gradskoj vijećnici Grada Dugog Sela, a u organizaciji dugoselskog ogranka ORaH-a privukla je brojni auditorij, a o „Poljoprivrednoj politici i EU fondovima“ glavnu riječ vodio je Kristijan Mavrek, konzultant za projekte EU fondova u poljoprivredi i ruralnom razvoju. Na samom početku sve prisutne pozdravio je predsjednik OraH-a Dugo Selo Dean Novački istaknuvši relevantnost održavanja ovakvih tribina posebice što je poljoprivreda, uz energetiku i vodno gospodarstvo, jedna od najvažnijih gospodarskih politika ove stranke.
Tako će jedna od sljedećih tribina biti na temu gospodarskog potencijala uzgoja industrijske konoplje i njene revitalizacije, o čemu će javnost biti pravovremeno informirana.
Kako je istaknuo Mavrek OraH predlaže realizaciju poljoprivredne politike koja se temelji na reformi u pet ključnih područja: promjeni opće proizvođačke klime; infrastrukturnim projektima i promjenama; korištenju i poticanju novih znanja i tehnologija s ciljem podizanja bruto vrijednosti proizvodnje po hektaru površine zemlje; dijalogu i suradnji svih aktera, odnosno poljoprivredi kao mjestu susreta i razmjene te alternativnim prodajnim kanalima. Reforma uključuje olakšice za sve koji se bave proizvodnjom, preradom ili prodajom domaće hrane; pokretanje „Agro Banke“ koja će kreditirati poljoprivrednike; zatim osiguranje učinkovite i poštene poljoprivredne javne uprave; efikasno iskorištavanje sredstava EU Programa ruralnog razvoja; izravno plaćanje prema strateškim potrebama Hrvatske; strateški pristup u planiranju subvencija za poljoprivredu te manji PDV na hranu i porez na štetnu i nezdravu hranu. Infrastrukturnim projektima i promjenama potrebno je osigurati stavljanje državnog zemljišta na raspolaganje i navodnjavanje na najmanje 10% površina te okrupnjavanje zemljišta, tamo gdje je to moguće i opravdano. Mavrek smatra kako danas u Hrvatskoj previše zemljišta stoji neobrađeno, a potencijalni korisnici EU fondova imaju veliku potrebu za zemljištem. „Oni znaju što proizvesti, imaju kvalitetu, znaju prodati i naplatiti – ali im treba još zemlje“, istaknuo je. Male prosječne površine po poljoprivrednom gospodarstvu predstavljaju zapreku kod korištenja EU fondova, a ističe se i problem plasmana proizvoda radi čega je potrebno raditi na gospodarskoj diplomaciji, kazao je Mavrek.
Upozorio je na zabrinjavajuće slabo iskorištavanje sredstava fondova za poljoprivredu, za što osnovnu krivicu snose nepripremljene državne institucije. Navodi kako zbog sporosti birokratskog parata cjelokupni proces od participiranja na natječaju do odobrenja projekta u Hrvatskoj traje 9 mjeseci. Između ostalog, ističe još kako je Ministarstvo poljoprivrede svoj Program ruralnog razvoja RH za 2014-2020, koji je temelj za povlačenje sredstava iz EU fonda za poljoprivredu (EAFRD) tek u kolovozu 2014. poslalo u Bruxelles na usvajanje da bi u u rujnu zaprimilo 377 primjedbi od strane Europske komisije. To znači da je upitan početak korištenja sredstava u 2015. godini. Objasnio je i za što sve mogu biti namijenjena sredstva EU fondova, te tko sve može sudjelovati u natječajima za povrat sredstava. Uz objašnjenje uvjeta za sudjelovanje u natječajima, Mavrek je opisao proces odobrenja projekata za financiranje povezujući ih sa vlastitim iskustvima iz prakse.
Na kraju predlaže mjere za bolje korištenje fondova EU za poljoprivredu i ruralni razvoj kojima će se kvalitetnije, brže i jeftinije ishoditi potrebna dokumentacija za prijavu projekta. Informiranje o natječajima i pravilnicima mora biti na vrijeme i točno, a zbog spore birokracije kod ishođenja potrebnih dokumentacije, koja varira prema područjima RH, potrebno je što prije sprovesti reformu javne uprave, te također potrebno je riješiti i problem financijske nediscipline, kao i skratiti proces odobrenja projekata.
I.G.O.
