U organizaciji Gradske knjižnice Dugo Selo sinoć je održana još jedna uspješna Noć knjige, manifestacija kojom se svake godine obilježava Svjetski dan knjige i autorskih prava te Dan hrvatske knjige. Program održan u dvorani dugoselske Knjižnice privukao je brojne ljubitelje pisane riječi svih generacija.
Večer je otvorena interaktivnom prezentacijom „Što čita Generacija Z“, koju su pripremile Tina Marija Kosanović, Ema Starčević i Helena Bijelić. Posjetitelji su imali priliku dobiti uvid u čitateljske navike mlađih generacija, a poseban doprinos dali su učenici Srednje škole Dugo Selo interpretativnim čitanjem odabranih ulomaka. Roko Tokalić predstavio je 134. sonet iz Kanconijer autora Francesco Petrarca, dok je Ana Paula Crnjac izvela dojmljivo čitanje djela „Priča japanskog kamenjara“ autora Multatuli.
U nastavku programa održano je predstavljanje nove zbirke priča „Slijepa ulica“ autorice Ana-Marije Šprihal. Uz autoricu, u predstavljanju su sudjelovali ravnatelj Gradske knjižnice DS Predrag Topić te članovi Dramske grupe Pučkog otvorenog učilišta pod vodstvom Ivane Gudelj, koji su dodatno obogatili događaj scenskim interpretacijama autoričine priče „Cajger na cajgeru“.
Razgovor s autoricom, koji je vodio Predrag Topić, otvorio je uvid u genezu same knjige. Istaknuto je kako je riječ o trećoj objavljenoj knjizi autorice, nakon poezije i haiku forme, iako su upravo kratke priče bile njezin prvi književni izraz. Autorica je naglasila kako su neke od njezinih ranih priča bile i nagrađivane, uključujući i priznanje dobiveno 2004. godine na međunarodnom natječaju u organizaciji UNESCO u sklopu Foruma žena Mediterana.
Govoreći o vlastitom razvoju, Šprihal je istaknula kako su se njezini tekstovi postupno razvijali od kratkih priča i eseja prema poeziji, iako joj poezija u početku nije bila primarni interes. Zbirka „Slijepa ulica“ rezultat je višegodišnjeg procesa u kojem su se iskustva iz novinarskog rada počela transformirati u literarni izraz. Kako je sama naglasila, ideja o objedinjavanju priča sazrijevala je desetak godina, dok je konačna forma oblikovana u posljednje dvije godine.
U razgovoru je posebno istaknuta povezanost novinarskog iskustva i književnog stvaralaštva. Dugogodišnji rad na lokalnim događanjima, od društvenih manifestacija do svakodnevnih situacija, poslužio je kao inspiracija za niz priča. Autorica pritom naglašava kako fokus nije na konkretnim osobama, već na situacijama – često apsurdnim, ponekad rubnim – u kojima se likovi nalaze, zarobljeni između stvarnosti i nemogućnosti izlaska iz nje.
Na pitanje o stilu, autorica svoj izraz smješta u okvir postmoderne, ističući slobodu miješanja različitih žanrova – od dokumentarističkih elemenata do natruha magijskog realizma. Kao jedan od neizravnih uzora spomenut je i Gabriel García Márquez, čiji se utjecaj očituje u pojedinim motivima transformacije i simbolike.
U tom kontekstu predstavljena je i jedna od upečatljivijih priča iz zbirke, „Smrt novinara na zadatku sadnje drveća“, u kojoj se kroz elemente ironije i magijskog realizma tematizira položaj novinara i odnos društva prema informaciji. Transformacija novinara u stablo funkcionira kao višeslojna metafora – istodobno kritika pasivnosti, ali i refleksija o gubitku fokusa u „šumi informacija“.
Zbirka, kako je istaknuto i tijekom predstavljanja, nije jednodimenzionalna, već donosi pogled na svijet iz pozicije rubnog, apsurdnog i izvrnutog. U formalnom smislu, tekstovi balansiraju na granici između kratke satirične proze i poetskog eseja, čime se postižu slojevita značenja i višeznačne poruke. U predgovoru zbirke autorice Maja Rijavec ističe se kako jezik u „Slijepoj ulici“ nije tek stilističko sredstvo, već prostor otpora, dok tekstovi pozivaju na aktivno čitanje i refleksiju o suvremenom društvu.
U nastavku Noći knjige program je bio posvećen dugoselskim pjesnicima, koji su zajedno sa zainteresiranim posjetiteljima imali priliku podijeliti vlastite stihove i interpretirati omiljenu poeziju. Većina autora okupljena je u Klubu pisaca pri Gradskoj knjižnici, a njihove su zbirke objavljene u sklopu zavičajne biblioteke Terra sancti Martini.
Lirski izričaji kretali su se u širokom tematskom rasponu – od ljubavi i duhovnosti do društvenih i socijalnih pitanja – pri čemu nije nedostajalo ni humora ni intimnih refleksija. Posebnu vrijednost večeri dala je i izvorna kajkavska riječ, među ostalim kroz nagrađivane radove s Recital suvremenog kajkavskog pjesništva "Dragutin Domjanić", poput pjesme Jagice Novak te zapaženog rada mladog, talentiranog četrnaestogodišnjaka Emanuela Peponija Pintara. Emanuel se publici predstavio i u glazbenom dijelu programa kao učenik Glazbene škole Dugo Selo, izvodeći na gitari djela Brescianellea, Carcassija i Brouwera, čime je večer zaokružena u ugodnom i kulturno bogatom ozračju. I.G.O.
