________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Nakon što su proteklog tjedna započeli pripremni radovi dugoočekivane rekonstrukcije zgrade željezničkog kolodvora u Dugom Selu te je područje ograđeno zaštitnom ogradom uz uklanjanje drveća i raslinja s budućeg građevinskog područja, zatražili smo od investitora, HŽ infrastrukture d.o.o. pobliže informacije o predstojećim radovima, kao i organizaciji budućeg željezničkog prometa.

 

Kako ističu u HŽ infrastrukturi – željeznički kolodvor Dugo Selo „predstavlja jedan od najsloženijih zahvata u sklopu projekta Rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo – Križevci, te da za njegovo izvođenje postoje brojni preduvjeti i da će se njegovim izvođenjem utjecati u velikoj mjeri i na redovno odvijanje željezničkog prometa u svim smjerovima (Križevci, Novska i Zagreb) radovi na kolosijecima i svi ostali radovi u sklopu kolodvora počet će se izvoditi što je kasnije moguće (planirano u prvoj polovini 2021.), a završiti po završetku cijelog projekta (planirano polovinom 2022.)". Pripremni radovi u sklopu rekonstrukcije kolodvorske zgrade u Dugom Selu i rekonstrukcije tzv. zgrade za sekcioniranje započeti su proteklog tjedna, no njihovo trajanje je u ovome trenutku teško procijeniti, navode u HŽ infrastrukturi, obzirom na smanjeni intenzitet radova uslijed epidemiološke situacije u državi. „Planirali smo radove na navedenim objektima završiti do kraja godine, međutim realno je očekivati odstupanja od tog plana“, najavljuju iz HŽ infrastrukture.

Procijenjena vrijednost radova dugoselskog željezničkog kolodvora iznosi oko 133,5 milijuna kuna, od čega se 12,5 milijuna kuna odnosi na radove na kolodvorskoj zgradi. Preostali iznos utrošit će se na izmiještanje instalacija, radove na donjem i gornjem ustroju, radove na pothodniku, peronima i nadstrešnicama, kontaktnoj mreži, postrojenju za sekcioniranje, rasvjeti i signalno-sigurnosnim uređajima. U HŽ infrastrukturi napominju kako u iznos od 133,5 milijuna kuna nisu uračunati troškovi dvaju nadvožnjaka koji se nalaze na području kolodvora, a koji iznose dodatnih 44 milijuna kuna.

Kapacitet kolodvora po završetku radova ostat će isti s obzirom da se ne mijenja broj kolosijeka, a prednost u odnosu na postojeći kolodvor je prije svega kompletna nova infrastruktura, uključujući kolodvorsku zgradu, perone s nadstrešnicama i rasvjetom, pothodnik itd.

Putnici će u prvoj fazi, za vrijeme rekonstrukcije kolodvorske zgrade, putovati kao i do sada, osim što neće moći koristiti kolodvorsku zgradu, a u vrijeme rekonstrukcije ostatka kolodvora organizirat će se prijevoz putnika autobusima.

Radove izvodi zajednica ponuditelja, tvrtke DIV d.o.o., DALEKOVOD d.d. i ZAGREB-MONTAŽA d.o.o., a projekt se sufinancira iz Europskog fonda za regionalni razvoj, točnije putem Operativnog programa Promet 2007. – 2013 te iz Kohezijskog fonda putem Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014-2020.

Ovom investicijom, dugoselski kolodvor, drugi najprometniji kolodvor u Hrvatskoj, zasluženo će podići sveukupnu kvalitetu, sigurnost i standard svojim putnicima, a završetkom kompletnog projekta Rekonstrukcije postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo – Križevci željeznički promet na dugoselskom području ući će u jedno novo tehnološki napredno razdoblje.

I.G.O.

kolodvor zgrada kolds1 kol4

 

 

 

 

POVIJESNE ZANIMLJIVOSTI:

S današnjim datumom, 24. travnjem, obilježava se točno 160. godišnjica osnivanja mreže željezničkih pruga u Hrvatskoj kada je 24. travnja 1860. godine u promet puštena željeznička pruga: Budimpešta-Nagykanizsa-Kotoriba-Čakovec-Pragersko. Željeznička pruga koja je povezivala Mađarsku i Sloveniju preko Hrvatske i značila daljnju povezanost Budimpešte na željezničku prugu: Beč-Trst, kojom su i Budimpešta i Beč tražili izlaz na Jadransko more.

Ova godina je jubilarna i za željeznički promet na našem dugoselskom području. Naime, obilježavamo 150. godišnjicu puštanja u promet željezničke pruge Zákány-Zagreb Južni kolodvor te prolaska prvog vlaka kroz Dugo Selo - 4. siječnja 1870. godine. Na istoj pruzi od prvog dana u funkciji su bili kolodvori: Zákány-Koprivnica-Lepavina-Križevci-Vrbovec-Dugo Selo-Sesvete-Zagreb Južni kolodvor. Pruga je bila dugačka 103,074 km i uz navedene kolodvore postojala su ukrižja u Drnju i Gradcu, stajališta u Drnju, Vojakovcu i Repincu, te tovarište u Božjakovini. 

Nedavno, 6. travnja, obilježena je 79. godišnjica od početka 2. svjetskog rata na našem području, odnosno tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji, kada je 1941. godine nacistička Njemačka i njezini saveznici bombardirali Beograd. No, isto tako tog dana, nacistički avioni na putu do Beograda bombardirali su dugoselski kolodvor kao značajno željezničko čvorište. Kolodvor je u potpunosti uništen, skladište, ali i pojedine obiteljske kuće. Tog dana poginulo je i četvero građana.

Nova zgrada dugoselskog kolodvora, čiji izgled poznajemo još ovo kratko vrijeme, izgrađena je 1957. godine, a svečano je puštena u rad 29. studenoga.

U međuvremenu do današnjih dana, kolodvor 1995. godine postaje početno-završni kolodvor u prigradskom prometu željeznicom, danas na relaciji Dugo Selo-Savski Marof/Harmica-Dugo Selo, a 2014. godine započinje kapitalni ,projekt HŽ Infrastrukture sufinanciran iz EU-ovih fondova „Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici pruge Dugo Selo – Križevci“ vrijedan 1,5 milijardi kuna u sklopu kojeg se planira i rekonstrukcija dugoselskog željezničkog kolodvora.

1.jpg 2.jpg 3.jpg 4.jpg 5.jpg 6.jpg 7.jpg 8.jpg

Fotografije: SMILJANA DRAME PEKERA