U POU Dugo Selo održana je tribina „Demografski i migracijski izazovi Hrvatske“. Svjedoci smo migracijskih procesa i pada nataliteta, a više o tome govorio je demograf doc.dr.sc. Stjepan Šterc.

„To su stihijske migracije, neplanske, neracionalne i neselektivne. Tu se, između ostalog potvrđuje, da se u migracijama ne poštuju osnovne zakonitosti migriranja stanovništva jer migracija je prostor i proces, dakle stanovništvo iz jednog mjesta odlazi na drugo, migracije moraju biti selektivan procesi, ne mogu biti slobodne jer kad bi takve bile nastala bi totalna anarhija. Zamislite da 5 milijuna ljudi želi živjeti u Hrvatskoj, a svi se pozivaju na slobodu, otvorene granice. S obzirom na trendove koji jesu, Afrika će do kraja ovog stoljeća narasti na 4,3 mlrd. stanovnika, sad ima oko 1,4 i zajedno s Azijom činit će 90 posto svjetske populacije. Teško da se može zadržati u neuređenom prostoru, relativno nerazvijenom i njegov smjer će biti sjeverno od Mediterana. To je nešto što je projekcija ne samo demografa već i stručnjaka UN-a i to mora postati strateška problematika već sutra. Zato se najavljuje u Europi koncept 3D –digitalizacija, dekarbonizacija (smanjenje energetskog siromaštva) i demografija – on dolazi iz središta Europe, primarno Njemačke. Najavljen je i model 4 stupa i to sve u zadnjoj godini mandata, kao što se u zadnjoj godini mandata najavljuje demografska strategija u Hrvatskoj. To nije ništa drugo nego samo politička najava nečeg što u sebi nema ni jednu stratešku odluku“, rekao je demograf Stjepan Šterc.

Kao zemlja koja ima više stanovnika izvan domicilnog prostora, Hrvatska bi po njemu trebala primijeniti oba revitalizacijska modela i još četiri modela – irski (vezan za irsko bogatstvo u iseljeništvu i ide investicijama u Irsku kroz poticani model), mađarski (klasična populacijska politika – potiče stupanje mladih u brak, daje kredite, stanove), slovenski (raspoređuje stanovništvo poticanim modelom na cijeli svoj teritorij) i izraelski (demografsku imigracijsku problematiku stavlja na stratešku razinu, imaju imigracijski ured i svi resori su podređeni tom uredu).

U dvije godine Hrvatska prirodnim putem izgubi brojnost Ličko-senjske županije, s druge strane iseljavanje nije stalo, ali ove godine registrirana je pozitivna migracijska bilanca što znači da više stanovništva useljava.

„Tu sad dolazi do problema migracija, a iskustva prvog vala iz 2015. godine nisu uzeta u obzir.  Događaju se stvari koje smo mi već najavljivali i Zagreb i veliki gradovi počet će sličiti velikim europskim gradovima, posljedica toga će biti socijalne, a i sigurnosne. Nema slobodnih migracija i potrebno je prilagoditi se načinu života nove sredine, ne religiji, ne svjetonazoru... taj odnos ne mora biti asimilacijski, ali mora biti funkcionalan u interesu zemlje primateljice i stanovnika koji dolaze – kad se to tako postavi onda se može krenuti, potrebno je međusobno uvažavanje“, Štercov je zaključak.

Bilo je riječi i o samom Dugom Selu kao gradu s najvećim vitalnim indeksom u Hrvatskoj. „Dugo Selo je prigradska urbanizirana zona zagrebačke aglomeracije i u takvim zonama, blizu velikih gradova primjeri su i Solin kod Splita ili Kastav kod Rijeke – takvi gradovi imaju unutrašnju pozitivnu bilancu jer se stanovništvo iz velikih gradova preseljava u urbanizirane zone i kvalitetnijeg i sigurnijeg života. Ali, zapravo kad se analiziraju podaci prirodnog rasta, koje je iznad hrvatskog prosjeka, a s obzirom na korelaciju useljavanja i prirodnog kretanja stanovništva, mislio sam da će biti još veći rast tako da se opća zakonitost preljeva“, dodao je Šterc. Tema je zainteresirala publiku, među posjetiteljima bio je i gradonačelnik Nenad Panian. Moderator skupa, ravnatelj POU-a Nenad Haleuš Mali najavio je kako će predavanja o ovoj temi, ali i o brojnim drugim aktualnostima biti još.