Gradonačelnik Dugog Sela Nenad Panian, sa svojim suradnicima, održao je sastanak sa Sašom Kraljem, koordinatorom Živog ateljea Vere Dajht Kralj, pokojne akademske kiparice, inače rođene Dugoselčanke, koja je ostavila značajan trag na hrvatskoj likovnoj sceni i postala nezaobilazni faktor u povijesti umjetnosti druge polovini dvadesetog stoljeća, ne samo u hrvatskim, već i u međunarodnim okvirima.

Vera Dajht Kralj autorica je dvaju monumentalnih kiparskih radova na dugoselskom području – spomenika palim borcima i žrtvama fašističkog terora u Oborovu te spomenika žrtvama II svjetskog rata u Leprovici. Vera Dajht Kralj se je za života uvijek vraćala u Dugo Selo gdje je surađivala i na likovnim kolonijama koje je tada organiziralo Narodno sveučilište Dugo Selo. Vjerojatno najpoznatija skulptura autorice nalazi se u Tkalčičevoj ulici u Zagrebu pod nazivom Prozor. U poznijim godinama života bavila se izradom unikatnog nakita.

Prijedlog za suradnju s Gradom Dugim Selom ponudio je sin kiparice i koordinator u Živom ateljeu Vere Dajht Kralj – Saša Kralj koji je rekao kako predlaže da je na javnom prostoru u Dugom Selu, gdje je rođena njegova majka, a njegov djed izgradio ciglanu prije Drugog svjetskog rata, postavi jedna skulptura njegove majke.

Gradonačelnik Grada Dugog Sela Nenad Panian izrazio je zadovoljstvo ovom idejom te je tijekom razgovora za postavljanje u javni prostor, a prijedlog je da to bude na križanju Osječke ulice i Ulice Tina Ujevića, postavi skulptura „Obitelj – Drvo života“ koju su obje strane prepoznale kao simboličku. Naime, gradonačelnik Panian ističe kako bi skulptura bila postavljena u dijelu grada gdje su doselile mnogobrojne mlade obitelji te naglašava kako je Dugo Selo grad mladih i obiteljski grad te grad koji je uvijek bio otvoren za dobrodošlicu novim stanovnicima. Saša Kralj naglasio je pak kako je simbolika te skulpture i u tom segmentu migracija jer obitelj Dajht Kralj, kako je rekao, uspjela se održati unatoč tome što su tijekom povijesti, a zahvaljujući svom židovskom podrijetlu, bili prisiljeni na brojne seobe, a ipak se je obitelj uspjela održati u zajedništvu.

Gradonačelnik Panian zadužio je svoje pročelnike da pripreme svu potrebnu dokumentaciju kako bi prijedlog uskoro mogao doći pred Gradsko vijeće te kako bi jedna poznata Dugoselčanka mogla dobiti zaslužno mjesto u svom gradu, a kako je spomenuto na sastanku, i ulicu koja bi nosila njezino ime. Grad se, rekao je Panian, odužuje Draškovićima, odužio se je na taj način i Jadranku Crniću pa vjeruje da će se jednako odužiti i svojim drugim zaslužnim građanima.

Pored skulpture trebalo bi biti posađeno drvo ginka koje simbolizira dugovječnost i poveznicu između prošlosti i sadašnjosti.

                                                                                                                                                    nhm