________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Svjedoci smo pojave sve češćih i razornijih katastrofa u našim životima poput nedavnih u Sloveniji, Turskoj, Grčkoj i tako dalje. Stoga se nameću veće obveze i odgovornosti države ali i lokalne i regionalne samouprave u pronalaženju kvalitetnih odgovora na povećanje rizika od katastrofa, kako prirodnih tako i onih izazvanih ljudskim djelovanjem.

Katastrofe utječu na niz životnih područja. Kada je riječ o posljedicama nekih od najčešćih prirodnih opasnosti kao što su potres, oluja ili poplava, iste mogu izazvati razaranja ili poremećaje u područjima stambenog zbrinjavanja, infrastrukture, poljoprivrede i opskrbe hranom, zdravstvene i socijalne skrbi, komunalnog sustava, odgoja i obrazovanja i ostalih važnih životnih čimbenika. U izvanrednim situacijama jedan od izazova na lokalnoj i regionalnoj razini prvenstveno je pitanje održivosti, ali isto tako i pitanje raspoloživih kapaciteta za djelotvoran odgovor kako bi se što prije ublažile i otklonile posljedice nastalih izvanrednim događajem.

Jačanje institucionalne osnove u području smanjenja rizika od katastrofa svojim smjernicama podupire i „Hrvatska platforma za smanjenje rizika od katastrofa u Republici Hrvatskoj“, nacionalni forum za razmjenu mišljenja, prijedloga i postignuća u politici smanjenja rizika, koja predviđa da politika smanjenja rizika od katastrofa postane, pored nacionalnog je i prioritet lokalne zajednice. Cilj je ojačati otpornost države i lokalnih zajednica na katastrofe kako bi se smanjili svi mogući gubitci. Gubici podrazumijevaju u prvom redu ljudske živote, ali i ekonomske, socijalne i okolišne aspekte. Tu je vrlo važno da se kroz sustav prostornog planiranja, komunalnog sustava, infrastrukture a posebno površinske odvodnje procijene moguće ugroze i time na vrijeme planiraju i izgrade tehnička rješenja. Tako bi se kroz pripremu projektnih prijedloga u području prevencije i pripravnosti za reagiranje u katastrofama odgovorilo na moguće ugroze.

Svjesni svega toga na području Grada Dugo Selo pokrenute su stručne rasprave osobito oko sustava oborinske odvodnje i sprječavanja pojave urbanih i bujičnih poplava, razvoja civilne zaštite, komunalnog sustava, prostornog planiranja i ostalih vrlo važnih pitanja. Naime, naše područje je u poslijeratnom razdoblju doživjelo intenzivan razvoj koji je na nekim zonama i danas prisutan. U nekim slučajevima to je negativno utjecalo na stanje u prostoru i sada je važno popraviti sve loše utjecaje pojedinih građevina na okoliš, osobito u pogledu onemogućavanja kvalitetne površinske odvodnje.

Važna je suradnja s mjesnim odborima i lokalnim stanovništvom koje najbolje zna i može prepoznati stanje na svojem području. Osobito je važno dimenzioniranje zaštitnih snaga, stanovništva i njihova priprema za takve izazove. Naši vatrogasci, komunalne i gradske službe i građani su u nedavnim izvanrednim prilikama pokazale primjerene sposobnosti u rješavanju svih tada nastalih problema. Jedino na takav način možemo smanjiti rizike i zaštititi ljudstvo i imovinu od štetnih djelovanja.