________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
No result.

Sinoć je u Gradskoj knjižnici Dugo Selo održano predstavljanje prve zbirke haiku pjesama dugoselske autorice Ana-Marije Šprihal pod nazivom „U osunčanom kutu / In the Sunlit Corner“ izdane kao 114. izdanje Biblioteke „Terra sancti Martini“.

Njene pjesme otkrile su ljepotu jedinstvenog svijeta kratke poetske forme u kojoj se ogleda prolaznost trenutka, slike i emocije, bez kićenosti i rime. Iako u očima čitatelja sve djeluje jednostavno, taj sklad je utemeljen na matematičkoj formuli pisanja klasične forme haiku trostiha od 17 slogova, 5-7-5, koju je slijedila i sama autorica, što je u svojoj recenziji zbirke ocijenila i Maja Rijavec, također haiku pjesnikinja. „Budući da autorica izbjegava prelijevanje teksta kako bi se postigao željeni broj slogova, što moderna metrika često dozvoljava. Ona striktno poštuje broj slogova klasične japanske metrike. Tročlana struktura haiku pjesme nije slučajnost jer se time osigurava bitna tročlanost poetske poruke. Ova zbirka obuhvaća široki raspon dojmljivih trenutaka koji su inspirirali autoricu i stoga odražavaju njenu osobnost“, navodi prof. Rijavec u recenziji.

U razgovoru s ravnateljem Gradske knjižnice Dugo Selo Predragom Topićem doznajemo od autorice kako je više od stotinu pjesama objavljenih u ovoj zbirci nastalo tijekom protekle dvije godine, iako njena sklonost pisanju haikua traje puno duže. Neke od njenih pjesama su nagrađene, kao što je prošle godine u Ivanić Gradu na 10. susretu hrvatskih haiđana osvojila prvu nagradu. Autorica je i zbirke pjesama „Praoceani“ izdane 2022. godine, a svoj talent za pisanje pretočila je i u glazbeni svijet u suradnji s Glazbenom školom Dugo Selo s kojom već niz godina surađuje kao tekstopisac brojnih uglazbljenih skladbi. U ugodnom razgovoru doznajemo mnoge druge zanimljivosti iz svijeta haiku poezije, a najviše impresionira činjenica što uz Japan, kao kolijevku ove poezije, Hrvatska se smatra haiku velesilom po uspjehu i popularnosti. Tome je zasigurno doprinio pokojni prof. Vladimir Devide, matematičar, književnik i japanolog koji je svojim haiku pjesmama našoj autorici bio velika inspiracija.

Ugođaj sinoćnjeg književne večeri bio još ljepši kada je sama autorica u nekoliko navrata pročitala svoje pjesme, koje se inače čitaju dva puta, dok je glazbenim intermezzima na gitari meditativne skladbe izveo Emanuel Peponi Pintar, učenik 3. razreda Glazbene škole Dugo Selo.    I.G.O.

 

  • 11
  • 22
  • 33
  • 44
  • 55
  • 6_6_
  • 77
  • 88