Naša čitateljica Maja Jelenić ovih se dana vratila iz Rumunjske. O toj zemlji kolaju brojne predrasude, a ova svjetska putnica iz Dugog Sela otišla je provjeriti da li su točne. Iz prve ruke saznajte radi li se samo o zemlji vampira, češnjaka i loših cesta. Kako kaže Maja, nju ta zemlja nije prestajala iznenađivati. 

 

 

"Iz mojih spoznaja Rumunjska je zemlja loših cesta, vampira i češnjaka. S naglaskom na loše ceste.“ Tako mi je frend rekao kada sam mu rekla da sam bila u Rumunjskoj. Doduše ni drugi nisu ništa bolje reagirali. Uz podpitanja "Što ćeš tamo? " ili "Što tamo uopće ima osim konja i kola?"

Uglavnom su u čudu dizali obrve i bili poprilično rezervirani po pitanju mog izleta. Međutim, isto tako mi je frend rekao "Ako je osoba otvorenog duha u stanju je pronaći nešto posebno, pogotovo na nekoj lokaciji gdje se prvi puta nađe. "

A ja sam svakako otvorenog i radoznalog duha tako da sam jedva dočekala taj dana kada će moja noga kročiti na rumunjsko, konkretno, transilvanijsko tlo.

Za početak da odmah razbijem predrasudu. Ne, Rumunjska nema loše ceste. Doduše nemaju kilometre i kilometre autoputa, ali one ceste kojima smo se mi vozili bile su više nego odlične.

Konji i kola doista se mogu naći na tim istim cestama, ali isključivo ih voze Romi dok pak s druge strane ti isti Romi grade kuće tipa "čardak ni na nebu ni na zemlji".

Pošto je moj krajnji cilj bila Transilvanija i famozni dvorac Bran u kojemu je živio isto tako famozni Vlad Tepeš poznatiji kao Drakula nije ni čudo što sam izdržala više manje bez problema vožnju dugu 13 sati. Točnije, ispada da je trajala 14 sati jer je Rumunjska u drugoj vremenskoj zoni.

Od samog prelaska granice pa do izlaska iz Rumunjske ta me zemlja nije prestala iznenađivati.

Pašnjaci prepuni stada ovaca, koza, krava. Sva polja izorana, obrađena i posađena. Što zapravo i ne čudi jer 30% prihoda zemlje dolazi baš iz poljoprivrede. Samim time nadovezuje se spoznaja da je u Rumunjskoj stopa nezaposlenosti 7% dok u glavnom gradu Bukureštu ona iznosi jedva 1% .

Također u blizini Brasova nalazi se jedna od tri fotonaponskih elektrana koje tome kraju daju prijeko potrebnu energiju.

Brasov je ujedno bio i naše sjedište. Ugodan hotel sa tri zvjezdice, uredan, s lijepim sobama, opskrbljen apsolutno sa svime što jedan hotel treba imati u današnje vrijeme. Bar, wifi, satelitska, odlična kupaonica.

Brasov je predivan, omanji gradić koji svojim središtem podsjeća na naš Varaždin. Uz Brasov isti takav mada veći je i Sibiu koji je ujedno 2007. godine bio Europska predstavnica kulture.

Naravno da su najfascinantnija ta stara središta grada. Zbog utjecaja Mađara i Nijemaca koji su ondje živjeli, a i danas ih ima, ti gradovi podlegli su njihovoj kulturi i arhitekturi. Samim time ondje se mnoge kazališne predstave održavaju na ta dva jezika.

Sibiu je također poznat kao grad vjerske tolerancije. Mada je cijela Rumunjska takva. Iako spada među jednu od tri zemlje sa najviše vjernika Rumunjska u kojoj je većina stanovništva pravoslavne vjere, poštuje sve ostale vjere i nacije.

Nakon što smo se upoznali s Brasovom i njegovom kulturom i folklorom bio je red da posjetim dva od tri najpoznatija dvorca u Transilvaniji.

Prvi je bio najljepši dvorac u Rumunjskoj Peleš, izgrađen u periodu između 1873. i 1914. godine u neorenesansnom stilu. Kralj Karl I pod čijom je vladavinom Rumunjska stekla nezavisnost, posjetio je mjesto današnjeg dvorca 1886. godine i zaljubio se u veličanstveni planinski krajolik. Godine 1872. Kruna je kupila 1,300 četvornih kilometara zemljišta u blizini rijeke Piatra Arsa, a imanje je nazvano Kraljevski posjed Sinaja.

U neposrednoj blizini dvorca nalazi se Manastir Sinaja. Manastir Sinaja je osnovao princ Mihai Cantacuzino 1695. godine i nazvao ga po Sinajskoj gori u Egiptu, a kasnije je to ime dobilo i obližnje naselje. Od 2005. godine, manastir je sjedište 13 monaha i pripada nadbiskupiji u Bukureštu. Manastir se sastoji iz dva dvorišta okružena niskim zgradama. U centru svakog dvorišta nalazi se crkva izgrađena u bizantskom stilu. Jedna od njih, Biserica Veche (Stara crkva), datira iz 1695. godine, dok je novija Biserica Mare (Velika crkva) izgrađena 1846.

Mjesto koje nosi ime Sinaja ujedno je zimsko turističko središte smješteno ispod predivnih, snijegom okovanih Transilvanijskih Alpi. Svojim izgledom, ljepotom, posebnošću ne zaostaje nimalo za bilo kojim modnenim zimovalištem u Austriji ili Francuskoj.

Bran... Taj jedinstveni dvorac zbog kojeg je Rumunjska najviše poznata i u koji hrle stotine i stotine zantiželjnih turista mene osobno nije oduševio.

Tim više što poznati i strašni Drakula ondje navodno uopće nije ni boravio. Ali eto lukavi Rumunji dosjetili su se napraviti oko dvorca cijelu priču u kojoj im je uveliko pomogao irski pisac Abraham Bram Stoker napisavši 1897 roman Drakula koji je smjestio baš u Rumunjsku .

Danas je dvorac Bran kultno središte Rumunjskog turizma. Dvorac po čijim uskim hodnicima i zavojitim stubama prolaze svi oni veliki štovatelji lika i dijela velikog i strašnog Drakule u nadi da će na trenutak osjetiti njegov dah na vratu .

Inače sam Vlad Tepeš rođen je u Sighisoara meni poprilično ružnom, mračnom, tmurnom gradiću. Jedino što me ondje na neki nači kupilo je Gornji grad poznat kao Citadela (Cetate) kojime dominira sat-toranj iz 13. stoljeća visok 64 metra, koji je danas Muzej povijesti.

Zadnji dvorac u nizu kojeg smo posjetili i za kojeg bih ja rekla da više odgovara Drakulinom dvorcu je dvorac porodice Korvin – Hunedoara. Ta impozantna građevina uzdiže se na mjestu nekadašnjeg rimskog kastruma u centralno-južnoj zoni Rumunjske, u oblasti Hunedoara. U 15. stoljeću, za vrijeme početka gradnje dvorca, Transilvanija je bila pod upravom Mađarske kraljevine. Obrambene kule, gotički tornjevi, izreckani zidovi, pokretni mostovi, sve su to bili noviteti u vojnoj arhitekturi Transilvanije tog doba. Voditelj radova izgradnje dvorca bio je Matijaš Korvin, ugarski kralj i sin princa Ianko od Hunedoara

Četri dana za obilazak Transilvanijske regije bila su definitivno premalo. Jer ono što Transilvanija i sama Rumunjska pruža ne može se doživjeti u tako kratkom periodu.

Međutim bilo je to ipak sasvim dovoljno da se spozna kako Rumunjska nije zemlja o kojoj bismo trebali imati negativno mišljenje već naprotiv zemlja kojoj bismo trebali pružiti šansu da je bolje upoznamo.

 

 

1. Dvorac Bran (Drakulin dvorac); 2. Dvorac Hunedoara; 3. Grad Sibiu; 4. Bogate romske kuće; 5. Konji i kola koje voze Romi

 

 

 

1. Manastir Sinaja; 2.Unutrašnjost dvorca Hunedoara; 3. Grad Brasov; 4.Sat-toranj u Sighisoari; 5. Dvorac Peleš; 6.Kuća zanatlija u Sibiu

 

Tekst i fotografije: Maja Jelenić