| OPG Jadanec-Čutura otvara jednu od najsuvremenijih sirana u Hrvatskoj: |
SIREVI IZ KUSANOVCA
VRHUNSKE KVALITETE
Unatoč tome što je riječ o gospodarskoj grani s najdužom tradicijom
na našem području, poljoprivreda, s brojnim naslijeđenim problemima,
spada u red djelatnosti koje zahtijevaju velike promjene u procesu
prilagodbe standardima Europske unije. Malo je onih koji su prihvatili
takvo stanje stvari pa je poljoprivrednika, onih tradicionalnih,
sve manje, a samo mali broj preostalih bio je spreman prihvatiti
suvremene izazove.
Među takve spadaju i dvije mlade obitelji iz Kusanovca: Melita
i Pavle Čutura, te Melitina sestra Romina i njezin suprug Željko
Zadravec, koji zajedno čine Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo
Jadanec- Čutura. OPG Jadanec-Čutura odlučilo se za proizvodnju
mlijeka i proizvodnu sireva po svim suvremenim standardima.
Melita ističe da je proizvodnja sireva u obitelji Jadanec stoljetna
tradicija, te da su još njezina baka i prabaka "išle na plac"
prodavati sireve, što je nastavljeno i do današnjih vremena, a
kako se iz koljena na koljeno prenosila njihova djelatnost, na
isti su način nasljeđivane i stalne mušterije.
Nova vremena, međutim, zahtijevaju i osuvremenjavanje djelatnosti
pa je unazad godinu dana njihovo gospodarstvo krenulo u izgradnju
nove sirane usklađene s najsuvremenijim europskim standardima
i sa ponudom široke palete proizvoda; od svježeg sira, vrhnja
i putra, preko različitih kuhanih i začinjenih sireva, dimljenih
sireva, škripavca, do fete i skute.
Sve se radi u najstrožim higijenskim uvjetima koje je, kaže Melita,
bilo teško zadovoljiti, ali su ipak postignuti i ovih se dana
očekuje dolazak rješenja iz Ministarstva poljoprivrede kako bi
sirana i formalno počela raditi.
Sirana ima prerađivački kapacitet od 400 litara mlijeka dnevno,
što, međutim, njihovo gospodarstvo koje ima 12 muznih krava još
nije dostiglo. Na gospodarstvu je stoga izgrađena i nova staja
za 24 krave koje bi trebale zagarantirati cjelokupnu popunu kapaciteta.
Država im je, dodaje Melita, pomogla bespovratnim sredstvima za
nabavku aparature, a dio je obećala i Zagrebačka županija. Problem
su, međutim, kažu u OPG Jadanec-Čutura, kapitalne investicije
jer je natječaje iz pretpristupnih programa poput IPARD-a gotovo
nemoguće zadovoljiti zbog traženja "šume" dokumenata i sitničavosti
u izvedbi projekata.
Gospodarstvo stoga funkcionira prvenstveno zahvaljujući ogromnom
zalaganju i upornosti njegovih članova. Unatoč tome što su među
tehnički najopremljenijih sirana u Hrvatskoj, te činjenici da
sireve proizvode prirodnim putem - bez kemije, a ne kao velike
industrijske sirane, što jamči dodatnu kvalitetu, svoje proizvode
teško plasiraju. Konkurencija velikih sirana i trgovačkih lanaca,
čak i unatoč konkurentnosti cijenom, stvara velike probleme u
plasmanu - kaže Melita.
Glavni oblik plasmana stoga je i nadalje tržnica, te prodaja na
vlastitom pragu, a da bi se stanje bar donekle promijenilo namjera
je OPG-a Jadanec-Čutura i otvaranje vlastite kušaonice sira. Zanimljivo
je, dodaju članovi gospodarstva, da i većina ugostitelja, čiji
gosti u pravilu traže kvalitetno i domaće, radije kupuju industrijske
sireve nego kvalitetne domaće za koje je OPG Jadanec-Čutura dobilo
niz nagrada na izložbama i ocjenjivanjima sireva. Za pomoć u promociji
zahvaljuju Općini Brckovljani koja nastoji promovirati svoje sireve
i vina, kao i Zagrebačka županija, a upravo njihov zajednički
plasman možda bi bio jedno od mogućih rješenja - zaključuju u OPG Jadanec-Čutura.
N.H.M.
Predstavnici Hrvatskog poluvodičkog klastera posjetili Dugo Selo
Na održanom sastanku, 29. srpnja sastali su se predstavnici Hrvatskog poluvodičkog
klastera Semicro - Željko Holik i Josip Turković te predstavnici
Grada na čelu s gradonačelnikom Vladom Kruhakom. Održani sastanak
imao je za cilj predstaviti ovaj klaster te dati uvid u planove
koji se temelje na razvoju poluvodičke industrije u Hrvatskoj.
Članovi ovog klastera znanstvenici su koji djeluju u području
mikroelektronike, teorijske fizike, fizike materijala i slično,
tvrtke u poluvodičkoj industriji i znanstveno - istraživačke institucije.
Spomenuti klaster, nakon svog osnivanja krenuo je u realizaciju
projekta kojim bi se u Hrvatskoj izgradio centar, odnosno tvornica
u kojoj bi se znanstveno-istraživački rad pretvarao u proizvodnju,
odnosno išlo bi se u realizaciju pilot projekta, a kasnije u
budućnosti oko tog centar razvijale bi se tvornice koje bi išle
sa serijskom proizvodnjom. Centar kao takav ne bi donosio profit,
već bi se on ostvarivao upravo uz pojavljivanje ovih tvornica.
Iako je prvotna ideja o izgradnji ovakvog centra bila predviđena
za Sisak, zbog udaljenosti od Zagreba gdje se nalazi sav potreban
stručni kadar, odlučili su se za područje Zagrebačkog prstena.
Stoga, održana prezentacija u Dugom Selu samo je dio prezentacija
koje će članovi ovog klastera održati i u drugim gradovima i
općinama Zagrebačkog prstena. Da bi se ovaj projekt izgradnje
tvornice mogao realizirati te povući potrebni novac iz EU fondova
i nadležnih ministarstva treba se riješiti pitanje lokacije
za izgradnju i to već do kraja godine. Holik je istaknuo kako
bi ulaskom u ovaj projekt, jedinica lokalne samouprave bila
većinski vlasnik te tvornice, a projekt izgradnje procjenjuje
se na 60 milijuna eura što bi se većim dijelom od 75 posto financiralo
iz EU strukturnih fondova, a 25 posto Republika Hrvatska. Holik
je također napomenuo kako će se nakon obilaska svih lokalnih
samouprava Zagrebačkog prstena održati još jedan sastanak u
Semicru kojem će moći prisustvovati svi zainteresirani te dobiti
dodatne informacije.
Nakon održanog sastanka, zamjenik gradonačelnika Ivan Gereci
zajedno s predstavnicima klastera izašli su na teren gdje im
je pokazana gospodarska zona kojom raspolaže Dugo Selo.
Ana Kašnar
