Zdrava prehrana djece predškolske dobi

Zdrava ili pravilna prehrana je ona prehrana koja tijelu osigurava optimalan unos kalorija, vitamina, minerala i tekućine, te optimalan omjer bjelančevina, ugljikohidrata i masti kako bi se osigurale potrebe organizma za gradivnim, energetskim i zaštitnim tvarima.
Cilj pravilne prehrane je smanjiti broj djece s poremećajima vezanim za nepravilnu prehranu (pretilost, gojaznost, bolesti metabolizma), te brojne bolesti koje se javljaju u kasnijoj životnoj dobi (kardiovaskularne bolesti, diabetes, povišeni krvni tlak, osteoporoza…).
U planiranju prehrane djeteta vrtićke dobi treba uzeti u obzir prehrambene potrebe djeteta, socijalne i razvojne aspekte hranjenja primjerene dobi, mogućnost prevencije patoloških stanja i kroničnih bolesti odraslih.
U dobi malog djeteta, (1.- 3. godina), usporava se rast u visinu i napredak na tjelesnoj masi (u odnosu na dojenačku dob) te se izgledom izdužuje. Najveći dio energije crpi se iz ugljikohidrata, udio masti se smanjuje, potreba za vitaminima i mineralima je veća. Već u to vrijeme uzimanje hrane je normalno raspoređeno u 3 glavna obroka i 2 međuobroka. Također je većina namirnica već uvedena u jelovnik djeteta koji je raznovrstan.
U ovom razdoblju dijete je prohodalo, postaje aktivnije i pažnja je usmjerena na novosti u okolini. Stoga je nerijetko prilikom hranjenja teško zadržati interes djeteta na jelu, pa namirnice znaju postati i predmetom igre. Također se djeca u ovoj dobi znaju ponašati hirovito prema onome što jedu (neke namirnice obožavaju, druge ne žele jesti, što se može naglo zamijeniti).
Usprkos razvijenim motoričkim vještinama i završetku nicanja zubi djeca u ovoj dobi još uvijek nisu sposobna jesti orašaste plodove (orah, kikiriki, badem), zbog mogućeg gušenja i aspiracije.
U predškolskoj dobi, (4.-6. godina), djeca dalje usporavaju rast u visinu i prirast na tjelesnoj masi što ostaje i u školskoj dobi. Tako prosječno godišnje narastu 6-8cm, a na masi dobiju 2-3kg. Slijedom toga potrebe za energijom su manje nego ranije, dok su potrebe za vitaminima i mineralima veće.
Predškolska dob je vrijeme kada prema znanstveno podkrijepljenim preporukama treba započeti prevenciju patoloških stanja i bolesti odrasle dobi vezanih uz nepravilnu prehranu. Jelovnik je raznovrstan s različitom zastupljenošću pojedinih namirnica. Djeca polako formiraju prehrambene navike te oko 5. godine počinju jasno izražavati svoje želje u vezi s hranom. Tada vrlo lako potaknuti lošim primjerom, velikom dostupnosti slatkiša, grickalica i brze hrane, sve ubrzanijeg životnog tempa, mogu razviti loše prehrambene navike (loš odabir namirnica, neredoviti i količinski neprimjereni obroci).
Pravilna prehrana važna je u svakoj životnoj dobi, no najviše u onim razdobljima kada je rast i razvoj djeteta najintenzivniji. Usto, djetinjstvo je i vrijeme kada se formiraju prehrambene navike koje će pojedinac nositi cijeli život. Zato, samo uz pravilan pristup prehrani od najranijeg djetinjstva, možemo očekivati normalan rast i razvoj djeteta, razvoj zdravih prehrambenih navika i normalan odnos prema hrani kasnije.

LITERATURA:

1. Vučemilović LJ., Vujić Šisler LJ. (2007) Prehrambeni standard za planiranje prehrane djece u dječjem vrtiću, HUMS, Zagreb
2. http://www.covermagazin.com/zdrava-prehrana.htm (18.01.2010.)
3. http://www.centar-zdravlja.net/clanci/zdrava-prehrana/9/1618/dorucak-pet-zdravih-rjesenja/ (18.01.2010.)

Maja Horvat,
zdravstveni voditelj
Dječji vrtić "Didi"