Zagrebačkoj publici predstavljena izložba "Terra Sancti Martini 800"

Izložba 800. godina Zemlje sv. Martina otvorena je 8. siječnja u prostorijama Turističkog ureda Turističke zajednice Zagrebačke županije u Zagrebu. Ovim događajem otvorena je nova sezona izložbi kojima se predstavljaju gradovi i općine Zagrebačke županije. Vlado Horina, predsjednik Turističke zajednice Zagrebačke županije, otvarajući izložbu istaknuo je kako je ovo jedinstvena prilika da se predstavi grad Dugo Selo sa svojom bogatom kulturnom baštinom koja seže 800. godina u prošlost. U povodu te velike obljetnice Grada, uz prikaz umjetničkih djela, predstavljeno je i fotomonografsko izdanje "Dugo Selo 800" u kojem su istaknuti najznačajniji događaji iz osmostoljetne kulturne baštine. Uz obilje fotografija te dvojezičnim tekstom, knjiga unapređuje kulturni turizam dugoselskog kraja. Ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Nada Kozić, koja je uz Grad Dugo Selo i Turističku zajednicu Zagrebačke županije, organizator ove izložbe i predstavljanja monografije, pozdravila sve prisutne i uputila prigodne blagdanske čestitke. Slike i skulpture, nastale u jubilarnoj godini, prepoznatljivim motivima ispisanim osebujnim rukopisima autora, prenose poruke minuloga vremena u našu svakodnevnicu i budućnost - istaknula je Kozić. Umjetnici, 16 sudionika likovnih susreta Zagrebačke županije, prikazali su 800 obljetnicu Dugog Sela svojim osobnim stilom unoseći svoj senzibilitet, sklonosti, interese i stavove. Izložba Terra Sancti Martini ne predstavlja samo grad Dugo Selo, već i Zagrebačku županiju s obzirom da svi umjetnici potječu iz njezinih različitih dijelova. Maja Rijavec, prof. povijesti umjetnosti je u izložbenim materijalima dala stručni osvrt o stvaraocima i njihovim unikatnim umjetničkim djelima. Uz Antoniju Kiš, autoricu monografije o Sv. Martinu, predsjednika Hrvatskog novinarskog društva Zdenka Duke te brojne predstavnike medija, poseban gost izložbe bio je i izuzetni glazbeni talent Antonio Marić (11 godina) koji je tom prigodom izveo djela J. S. Bacha, H. Bertinija te Fr. Kuhlana.

Ana Kašnar i Ljubica Preldžić