Božić na hrvatskim poštanskim markama

Prije nego što će se 1843. godine u Engleskoj naći u uporabi prva komercijalna božićna čestitka, samo tri godine od pojave prve poštanske marke, čestitanje Božića svojim najdražima i poslovnim partnerima, koji su živjeli u udaljenijim mjestima, bilo je dostupno samo povlaštenim društvenim slojevima. Upravo je ta božićna čestitka i najskuplja čestika na svijetu - na jednoj dražbi prodana je za više od 28 tisuća dolara.
Običaj slanja božićnih i novogodišnjih čestitki zadržao se do danas unatoč pojavi modernijih i bržih načina komunikacije poput telefona, sms-poruka i interneta. Ne treba zaboraviti da su ipak ovi novi mediji nedostupni većini svjetskog stanovništva. Rukom napisana čestitka puno je toplija te privlači više pozornosti u očima onih kojima je namijenjena jer ovaj način čestitanja iziskuje dosta više truda: kupovanje, pisanje i adresiranje te slanje čestitke. Zanimljivo je i to da veliki broj primatelja božićnih čestitki redovito istu čuvaju ispod bora te pošiljatelju posebno zahvaljuju na njegovoj čestitki i smatraju je svojevrsnim darom. Jedni od vjernih tradicionalnih čestitara su djeca koja svake godine šalju pisma Djedu Božićnjaku u Laponiju. Više od 700 tisuća pisama iz cijeloga svijeta stigne u njegov poštanski ured na sjeveru Finske.
Vjerni pratitelji božićnih čestitiki su poštanske marke, koje uz sve ostalo što predstavljaju i obilježavaju, poslužuju i kao zapis božićnih običaja i ugođaja u kojem božićni i novogodišnji blagdani protječu, odnosno sama marka postaje božićna čestitka. Smatra se da je prva božićna poštanska marka tiskana još 1898. godine u Kanadi. Rijetke su poštanske uprave koje ne izdaju poštanske marke na temu Božića i Nove godine.
Naš nacionalni poštanski operator redovito od 1991. godine izdaje poštanske marke Republike Hrvatske na temu Božića te time prigodne božićne čestitke čine još ljepšim i vjerodostojnijim. Tako ih je Hrvatska pošta do 2008. godine izdala dvadeset s različitim motivima - od božićnih prizora iz naših crkava i samostana, kakvih je u nas obilje, te slika naših poznatih umjetnika, do marke Božić na bojištu iz 1993. godine, ili one s motivom božićne pšenice iz 2004. godine. Tema Božića spada u atraktivnije sakupljačke teme među filatelistima.
S obzirom da je uobičajena naklada božićnih maraka Republike Hrvatske jedan milijun, zapanjujuće zvuči da je po svakom stanovniku tiskano svega 0,23 božićne marke. Usporedili se ovaj podatak s kanadskom poštom koja tiska u prosjeku 25 maraka po stanovniku vidjeti ćemo da mi nemamo ili se nije u potpunosti vratio običaj čestitanja Božića putem pošte.
Dugo Selo ili motiv povezan s njime je jedan od rijetkih gradova u Republici Hrvatskoj koji se nije našao na poštanskim markama RH. No, u 2009. godini u programu izdavanja poštanskih maraka je predviđena prigodna poštanska marka "800. obljetnica kapele sv. Martina u Podsusedu" što se neizravno može povezati s Dugim Selom čiji je zaštitnik sv. Martin.

Božićno drvo

Hrvatska je pošta 27. studenoga ove godine pustila u promet prigodnu poštansku marku Božić 2008. Kao motiv na marki iskorišteno je remek-djelo velikog hrvatskog slikara Emanuela Vidovića Interijer (Božićno drvo).
"Vjerojatno postoji poseban razlog što je ove godine Vidovićev "Božić" dospio na hrvatsku božićnu marku. S treperavim borom u sredini, s tim najljepšim obrokom sanjarije na stolu, s dobrim, pitomim i strpljivim stvarima, sa stolcima koji su okrenuti prema nama i samo nas čekaju Emanuel Vidović podsjeća nas da je naša kuća crkva. Da je svaka kuća crkva. Da postoji tiho savezništvo protiv svijeta nasilja u kojemu ne samo što životinje ne govore nego se ljudima prereže riječ prije no što iziđe iz grla. Seleći se iz širega u intenzivnije, Vidović nas u ovoj surovoj godini upućuje spasonosnim zalihama slobode, Božiću na stolu, nebu na stropu, miru u duši" stoji u prigodnom tekstu o ovogodišnjoj božićnoj marki kojeg potpisuje članica povjerenstva za izbor motiva, likovnih i grafičkih rješenja poštanskih maraka dr. Željka Čorak, ugledna hrvatska povjesničarka umjetnosti.
I Dugoselci su još od otvaranja prvog poštanskog ureda u Dugom Selu (Dugoszello, Dugo Szello) 28.12.1788. godine poslali na desetke tisuća božićnih čestitki.

I.AŠČIĆ